EFSA je započela kampanju o afričkoj svinjskoj kugi u Hrvatskoj, u kojoj poziva uzgajivače, lovce i veterinare na dodatan oprez. Najčešći simptomi, kao i mjere koje možete poduzeti kako bi spriječili širenje navedeni su na fotografiji. Za više informacija posjetite: https://multimedia.efsa.europa.eu/asf/#/hr/

Odluka o imenovanju povjerljive osobe i zamjenika povjerljive osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti u Hrvatskom veterinarskom institutu.

U razdoblju od 11.07.2022. do 15.07. 2022. godine Hrvatski veterinarski institut zaprimio je informaciju o ugibanju većeg broja krava na području Parka prirode Lonjsko Polje, naselja Osekovo. Od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, odobrena je razudba dvije uginule životinje, te su djelatnici Odjela za patološku morfologiju u prostorima Agroproteinke, u kontroliranim uvjetima,  izuzeli uzorke uginulih životinja, te ih dostavili na daljnje pretrage u  Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Iz dostavljenih uzoraka je u Laboratoriju za opću bakteriologiju i mikologiju HVI-a na hranjivim podlogama izdvojena bakterija koja morfološki odgovara bakteriji Bacillus anthracis. Lančanom reakcijom polimerazom (PCR) su kod izdvojenih bakterija dokazani pX01 i pX02 plazmidi, koji su karakteristični samo za bakterijsku vrstu Bacillus anthracis, čime je postavljena konačna dijagnoza.
Bedrenica, antraks ili crni prišt, je perakutna, akutna, subakutna, te vrlo rijetko kronična zarazna bolest. Primarno je bolest preživača, iako se mogu zaraziti svi sisavci (uključujući i ljude) i neke vrste ptica. Uzročnik je sporulirajuća, Gram-pozitivna štapićasta bakterija, Bacillus anthracis. Bolest je zoonoza, te je rasprostranjena diljem svijeta.
Životinje se zaraze hranom, odnosno ingestijom spora. Patoanatomski nalaz očituje se velikim brojem lezija, koje su posljedica generalizirane septikemije, povećanom i kašastom slezenom, slabo zgrušanom krvi, te krvarenjima iz prirodnih otvora.
Ljudi oboljevaju prilikom kontakta sa zaraženim životinjama ili sa kontaminiranim  životinjskim proizvodima. Kod ljudi se bolest pojavljeuje u tri oblika: kožni (kod ljudi se javlja u 95% slučajeva), gastrointestinalni i plućni. Nema podataka o prijenosu bolesti sa čovjeka na čovjeka.

Na Hrvatskom se veterinarskom institutu održava Regionalni seminar nuklearnih i s njima povezanih tehnika za ranu dijagnozu i utvrđivanje bolesti kvrgave kože goveda, boginja ovaca i koza te kuge malih preživača. U seminaru čiji su suorganizatori Agencija za atomsku energiju (IAEA) i Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, sudjeluje dvadesetak stručnjaka iz jednako toliko zemalja Europe i Azije - od Azerbajdžana i Rusije preko Turske i Grčke do Letonije i Portugala.
Radionica znanstvenike upoznaje s najnovijim spoznajama o bolestima koje su prošloga desetljeća nanijele veliku štetu uzgajivačima stoke diljem Euroazije. Riječ je o bolestima koje se ne mogu prenijeti na čovjeka, no koje je zbog gospodarske štete koju mogu nanijeti, potrebno znati brzo detektirati.
„Nakon naglog širenja bolesti kvrgave kože goveda 2017. godine s područja Azije, preko Turske i Grčke u države istočne Europe, danas je bolest pod kontrolom, ali pojave i dalje nisu isključene. Kuga malih preživača nije do danas zabilježena na području Europske unije, ali prisutna je u pojedinim dijelovima Turske i Izraelu, dok su boginje ovaca sporadički dokazane u Rusiji, Grčkoj i Bugarskoj, a sam izvor infekcije nije prepoznat. Stoga, ove virusne bolesti predstavljaju stalnu prijetnju i za Europu. Radionica u našem institutu sudionike upoznaje s najosjetljivijim i najspecifičnijim metodama koje omogućuju promptnu dijagnostiku navedenih bolesti, međusobno razlikovanje srodnih sojeva virusa, razlikovanje cijepljenih od inficiranih životinja te praćenje infekcije i uspješnosti njezina suzbijanja. Riječ je o imunoenzimnim testovima i različitim protokolima molekularne dijagnostike kojima se utvrđuje prisutnost odsječaka genoma uzročnika, odnosno virusa, u različitim tkivima potencijalno inficirane životinje. Sigurna i brza dijagnostika preduvjet je uspješnog suzbijanja bolesti“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta. Ta je hrvatska znanstvenica inicijatorica i koordinatorica regionalnog projekta „Jačanje kapaciteta pripravnosti veterinarskog sektora za suočavanje s novim i ponovo pojavljujućim bolestima domaćih i divljih životinja“ u sklopu kojega se održava seminar u Zagrebu.

„Ovo je već druga radionica u nizu koja se na Hrvatskom veterinarskom institutu održava u sklopu velikoga regionalnog projekta čiji su nositelji Agencija za atomsku energiju i Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. HVI ima dugogodišnje iskustvo u primjeni metoda koje se predstavljaju na seminaru. Ponosni smo što imamo stručnjake koji svoje znanje i iskustvo mogu podijeliti s kolegama iz svijeta“, rekao je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Predavači na seminaru predstavnici su eminentnih znanstvenih i stručnih organizacija među kojima su IAEA, FAO, istraživački institut Sciensano koji je ujedno i nacionalni institut za javno zdravstvo Belgije, te istraživački institut u Pirbrightu u Velikoj Britaniji.

Praktični dio radionice vode znanstvenici Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta. Voditelj seminara je dr. sc. Dragan Brnić, a voditeljica tehničkog dijela seminara dr. sc. Nina Krešić. Polaznici seminara u radionici sudjeluju uz nadzor dr. sc. Nine Krešić, dr. sc. Ivane Lojkić, dr. sc. Andreje Jungić, Marine Prišlin, dr. med. vet., i Ivane Pišćak, tehničke suradnice.