Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.3. Laboratorij za serološku dijagnostiku virusnih bolesti

Hrvatski veterinarski institut

Z-II.2. Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju

Hrvatski veterinarski institut

Z-IV.3. Laboratorij za patologiju riba

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.2. Laboratorij za dijagnostiku bjesnoće i opću virologiju

Objavljena brošura „Mikotoksini – prijetnja sigurnosti tradicionalnih mesnih proizvoda“ Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Ponedjeljak, 02 Svibanj 2022 07:43

Poznato je da tradicionalni mesni proizvodi predstavljanju kvalitetne i nutritivno vrlo vrijedne namirnice. Ovi proizvodi se od davnina proizvode na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima diljem Hrvatske, široko konzumiraju u domaćinstvima i predstavljaju važan dio naše gastronomske ponude. Međutim, u postupku proizvodnje, osim razlika u recepturi među domaćinstvima, značajne su i razlike u higijenskim te okolišnim uvjetima, što utječe na razlike u njihovoj kvaliteti i sigurnosti. Istraživanjima je općenito dokazano pozitivno djelovanje površinskih plijesni na kvalitetu ovih proizvoda. Međutim, nekontrolirani rast plijesni mogući je uzrok njihovog negativnog utjecaja na miris, okus i izgled proizvoda te kontaminaciju toksičnim spojevima, mikotoksinima, koje produciraju plijesni pri određenim nepovoljnim uvjetima.
Znanstvena istraživanja u ovom području provode se u okviru četverogodišnjeg istraživačkog projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), naziva „Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača“ (IP-2018-01-9017), čiji je nositelj Hrvatski veterinarski institut (HVI), a voditeljica prof. dr. sc. Jelka Pleadin.

Mikotoksini – prijetnja sigurnosti tradicionalnih mesnih proizvoda
Provedena istraživanja po prvi puta daju uvid u koncentracije svih mikotoksina značajnih za mesne proizvode, ujedno uzimajući u obzir utjecaj vrste proizvoda i klimatske uvjete tijekom njihove proizvodnje u svih pet regija Hrvatske. Temeljem prehrambenih navika stanovništva u Hrvatskoj, provesti će se procjena izloženosti potrošača mikotoksinima kroz učestalost konzumacije ove vrste proizvoda. Rezultati istraživanja služiti će za izradu znanstvenog mišljenja kao neophodne znanstvene podloge nadležnim tijelima u području sigurnosti hrane za uspostavu najvećih dopuštenih količina mikotoksina u mesnim proizvodima, a također i proizvođačima u cilju prevencije rasta nepoželjnih plijesni te kontaminacije mesnih proizvoda mikotoksinima.
U objavljenoj brošuri prikazani su rezultati pojavnosti mikotoksina u tradicionalnim mesnim proizvodima s hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uzorkovanih u svih pet regija Hrvatske tijekom dvogodišnjeg razdoblja (2020. - 2021.). Provedbu istraživanja financirala je HRZZ, a izradu brošure HRZZ uz potporu HVI.

 
Budućnost opskrbe potrošača ribom stoji u njezinu održivom uzgoju Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 05 Travanj 2022 10:02

Raste potražnja potrošača za ribom i morskim proizvodima, no ulov ne zadovoljava potrebe tržišta. Odgovor na te potrebe daje akvakultura – uzgoj riba koji već sada daleko premašuje ribolov, no donosi i niz izazova za proizvođače, veterinare, biologe i ekologe. Naime, aktualna hranidba riba nije odgovarajuća, velik broj riba na ograničenom području pogoduje pojavi i širenju bolesti, a ribogojilišta se mogu negativno odraziti na okoliš.
Kako bi se pronašla rješenja za to, u tijeku je projekt AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi.
„Glavni je cilj projekta osnažiti održivu akvakulturu u Jadranskom moru koristeći napredna znanja i nove tehnologije. Pritom je obuhvaćen cijeli lanac – od proizvodnje u uzgajalištu riba do plasmana ribe i ribljih proizvoda na tržište. U projektu sudjeluju znanstvenici iz ukupno sedam istraživačkih institucija, četiri proizvodne organizacije i udruženja uzgajivača iz Italije i Hrvatske“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, predstavljajući projekt AdriAquaNet u Veterinarskom zavodu Rijeka.
Preduvjet zdravstvene ispravnosti i kvalitete svježe ribe i ribljih proizvoda je da potječu iz visokokvalitetnog i kontroliranog morskog okoliša. Takav je okoliš Jadransko more, no za razvoj uzgoja riba proizvođači i znanstvenici moraju raditi zajedno.
Najveće gubitke u uzgoju riba uzrokuju bakterijske i nametničke bolesti, a kako bi se izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, najbolja prevencija je cijepljenje.

Više...
 
Otvoreno pismo predsjedniku Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Ponedjeljak, 04 Travanj 2022 11:21

Nakon što je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja prof. dr. sc. Petar Pervan 29. ožujka 2022. godine objavio tekst pod naslovom „Sumrak meritokracije na Hrvatskom veterinarskom institutu“, pedesetak znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta uputilo mu je otvoreno pismo.
Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani prof. dr. sc. Pervan,
žao nam je što propagirajući interes jednog čovjeka nanosite štetu cijelom Hrvatskom veterinarskom institutu!
U tekstu „Sumrak meritokracije na Hrvatskom veterinarskom institutu“ postavljate se kao da govorite u naše ime, a velika većina nas od 53 koliko je znanstvenika na Institutu, nema članstvo u Vašem sindikatu i nije Vam dala pravo da budete naš glas.
Fokus želimo staviti na ono bitno.
U svojoj povijesti Znanstveno je vijeće Instituta putem tajnog glasovanja provelo oko 150 postupaka izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta u Hrvatskom veterinarskom institutu. Samo dva znanstvenika pritom nisu izabrana. Jedan od njih je dr. sc. Relja Beck.
Neosporna je činjenica da je dr. sc. Relja Beck od strane Matičnog odbora izabran u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika. Uvjete znanstvenika za izbor u više znanstveno zvanje u području kojim se bavi, ocjenjuje Matični odbor. Također, na trenutnom radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika, koje je financirano sredstvima Instituta, proveo je više od pet godina. Na temelju toga kao znanstvenik ima pravo podnijeti zamolbu za izbor na radno mjesto znanstvenog savjetnika, u ovom slučaju također financiranog sredstvima Instituta. Zbog toga su Ravnatelj i Znanstveno vijeće donijeli odluku o pokretanju postupka i izboru povjerenstva.
Prema članku 23., točka 5., Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje: Zakon), Znanstveno vijeće, među ostalim, provodi postupke izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta. Ista odredba, uvažavajući odrednice Zakona, implementirana je u Pravilnik o postupku i uvjetima izbora na znanstvena i suradnička radna mjesta u Hrvatskom veterinarskom institutu (dalje: Pravilnik).
Sukladno spomenutom Zakonu i Pravilniku svakom članu Znanstvenog vijeća daje se mogućnost da ocijeni pristupnika za imenovanje na određeno znanstveno radno mjesto. Naglašavamo da je natječaj javan i da se na isti mogu javiti i kandidati koji nisu zaposleni u Hrvatskom veterinarskom institutu.
U članku 33. Stavku 1. Zakona naglašeno je da znanstveno zvanje nije ovisno o znanstvenom radnom mjestu. Dakle, velika je razlika između izbora u određeno znanstveno zvanje i izbora na znanstveno radno mjesto u instituciji te upravo o tome odlučuju članovi Znanstvenog vijeća. Pri tome, zakonodavstvom nije propisano da Znanstveno vijeće mora potvrditi odluku povjerenstva, te u slučaju negativnog mišljenja Znanstvenog vijeća o prijedlogu povjerenstva za traženi izbor na više radno mjesto ili pozitivnog mišljenja Znanstvenog vijeća o odbijanju povjerenstva za traženi izbor na više radno mjesto Zakon predviđa sukladno članku 42. Stavak 1. obvezu provođenja postupka re-izbora. Svaki član Znanstvenog vijeća ocjenjuje djelatnika kao kompletnu osobu, uzimajući u obzir, pored njegova znanstvenog opusa, pristupnikova moralna načela i ljudske vrline.
To što se dogodilo dr. sc. Relji Becku, je rijetkost. Kao što smo spomenuli, samo dva od oko 150 znanstvenika do sada nisu dobila potporu vlastitih kolega za izbor na željeno znanstveno radno mjesto.
Slažemo se s Vašom tvrdnjom da je briga o napredovanju najboljih na viša radna mjesta svugdje u svijetu jedan od ključnih mehanizama brige za budućnost institucije.
Govoreći o izvrsnosti nekog znanstvenika, u obzir, među ostalim, uzimamo glavna autorstva znanstvenih radova u visoko rangiranim znanstvenim časopisima te vođenje istraživačkih projekata u razdoblju od proteklih pet godina.
U skladu sa svime gore navedenim Znanstveno je vijeće Instituta donijelo svoju odluku vezanu uz dr. sc. Relju Becka.
Da ste zatražili dublji uvid u 41. sjednicu Znanstvenog vijeća Instituta ili bar da ste željeti čuti naše mišljenje, rado bismo se susreli s Vama! Nas znanstvenike treba motivirati potraga za istinom!
Unatoč činjenici da ste svojim tekstom narušili naš ugled, dat ćemo sve od sebe da nas takve situacije ne svrate s onoga čemu smo posvećeni – znanstvenom boljitku i težnji za izvrsnošću!

Većina članova Znanstvenog vijeća HVI-a

 
Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Petak, 01 Travanj 2022 08:16

Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu

Zaposlenica Instituta, Đurđica Božić Luburić, dipl. ing. biotehnol., doktorand u Laboratoriju za određivanje rezidua Odjela za veterinarsko javno zdravstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, obranila je doktorski rad pod naslovom „Određivanje ostataka nesteroidnih protuupalnih lijekova i in vitro procjena njihova ekotoksikološkoga učinka“ na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dana 25. ožujka 2022. godine., čime je stekla akademski stupanj doktora znanosti.

Iskrene čestitke dr.sc. Đurđici Božić Luburić!

 
41. sjednica Znanstvenog vijeća Instituta Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 31 Ožujak 2022 13:49

Četrdeset i prva sjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskoga veterinarskog instituta održana je 11. ožujka 2022. godine putem Zooma, a tajno glasovanje provedeno je 14. ožujka 2022. godine u velikoj dvorani Instituta uz prijenos putem Zooma.

Na dnevnom redu sjednice bili su donošenje odluke o prijedlogu dr. sc. Dragana Brnića kandidatom za dodjelu državne nagrade za znanost za 2021. godinu zbog značajnoga znanstvenog dostignuća iz područja biomedicinskih znanosti te postupci izbora za znanstvena radna mjesta u Institutu.

Tajnim se glasovanjem odlučivalo o izboru pet znanstvenika. Četvero ih je dobilo gotovo jednoglasnu potporu članova Vijeća, a jedan znanstvenik nije izabran na željeno znanstveno radno mjesto.

Kako bi znanstvenik bio izabran na određeno znanstveno radno mjesto, potrebna mu je natpolovična većina glasova ukupnog broja članova Znanstvenog vijeća Instituta.

Trenutačno Znanstveno vijeće Instituta ima 53 člana, a na 41. sjednici bila su nazočna 44.

Članovi Znanstvenoga vijeća Instituta potvrdili su kandidaturu dr. sc. Dragana Brnića za dodjelu državne nagrade za znanost za 2021. godinu.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 4 od 29