Nakon što je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja prof. dr. sc. Petar Pervan 29. ožujka 2022. godine objavio tekst pod naslovom „Sumrak meritokracije na Hrvatskom veterinarskom institutu“, pedesetak znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta uputilo mu je otvoreno pismo.
Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani prof. dr. sc. Pervan,
žao nam je što propagirajući interes jednog čovjeka nanosite štetu cijelom Hrvatskom veterinarskom institutu!
U tekstu „Sumrak meritokracije na Hrvatskom veterinarskom institutu“ postavljate se kao da govorite u naše ime, a velika većina nas od 53 koliko je znanstvenika na Institutu, nema članstvo u Vašem sindikatu i nije Vam dala pravo da budete naš glas.
Fokus želimo staviti na ono bitno.
U svojoj povijesti Znanstveno je vijeće Instituta putem tajnog glasovanja provelo oko 150 postupaka izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta u Hrvatskom veterinarskom institutu. Samo dva znanstvenika pritom nisu izabrana. Jedan od njih je dr. sc. Relja Beck.
Neosporna je činjenica da je dr. sc. Relja Beck od strane Matičnog odbora izabran u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika. Uvjete znanstvenika za izbor u više znanstveno zvanje u području kojim se bavi, ocjenjuje Matični odbor. Također, na trenutnom radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika, koje je financirano sredstvima Instituta, proveo je više od pet godina. Na temelju toga kao znanstvenik ima pravo podnijeti zamolbu za izbor na radno mjesto znanstvenog savjetnika, u ovom slučaju također financiranog sredstvima Instituta. Zbog toga su Ravnatelj i Znanstveno vijeće donijeli odluku o pokretanju postupka i izboru povjerenstva.
Prema članku 23., točka 5., Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje: Zakon), Znanstveno vijeće, među ostalim, provodi postupke izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta. Ista odredba, uvažavajući odrednice Zakona, implementirana je u Pravilnik o postupku i uvjetima izbora na znanstvena i suradnička radna mjesta u Hrvatskom veterinarskom institutu (dalje: Pravilnik).
Sukladno spomenutom Zakonu i Pravilniku svakom članu Znanstvenog vijeća daje se mogućnost da ocijeni pristupnika za imenovanje na određeno znanstveno radno mjesto. Naglašavamo da je natječaj javan i da se na isti mogu javiti i kandidati koji nisu zaposleni u Hrvatskom veterinarskom institutu.
U članku 33. Stavku 1. Zakona naglašeno je da znanstveno zvanje nije ovisno o znanstvenom radnom mjestu. Dakle, velika je razlika između izbora u određeno znanstveno zvanje i izbora na znanstveno radno mjesto u instituciji te upravo o tome odlučuju članovi Znanstvenog vijeća. Pri tome, zakonodavstvom nije propisano da Znanstveno vijeće mora potvrditi odluku povjerenstva, te u slučaju negativnog mišljenja Znanstvenog vijeća o prijedlogu povjerenstva za traženi izbor na više radno mjesto ili pozitivnog mišljenja Znanstvenog vijeća o odbijanju povjerenstva za traženi izbor na više radno mjesto Zakon predviđa sukladno članku 42. Stavak 1. obvezu provođenja postupka re-izbora. Svaki član Znanstvenog vijeća ocjenjuje djelatnika kao kompletnu osobu, uzimajući u obzir, pored njegova znanstvenog opusa, pristupnikova moralna načela i ljudske vrline.
To što se dogodilo dr. sc. Relji Becku, je rijetkost. Kao što smo spomenuli, samo dva od oko 150 znanstvenika do sada nisu dobila potporu vlastitih kolega za izbor na željeno znanstveno radno mjesto.
Slažemo se s Vašom tvrdnjom da je briga o napredovanju najboljih na viša radna mjesta svugdje u svijetu jedan od ključnih mehanizama brige za budućnost institucije.
Govoreći o izvrsnosti nekog znanstvenika, u obzir, među ostalim, uzimamo glavna autorstva znanstvenih radova u visoko rangiranim znanstvenim časopisima te vođenje istraživačkih projekata u razdoblju od proteklih pet godina.
U skladu sa svime gore navedenim Znanstveno je vijeće Instituta donijelo svoju odluku vezanu uz dr. sc. Relju Becka.
Da ste zatražili dublji uvid u 41. sjednicu Znanstvenog vijeća Instituta ili bar da ste željeti čuti naše mišljenje, rado bismo se susreli s Vama! Nas znanstvenike treba motivirati potraga za istinom!
Unatoč činjenici da ste svojim tekstom narušili naš ugled, dat ćemo sve od sebe da nas takve situacije ne svrate s onoga čemu smo posvećeni – znanstvenom boljitku i težnji za izvrsnošću!

Većina članova Znanstvenog vijeća HVI-a

Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu

Zaposlenica Instituta, Đurđica Božić Luburić, dipl. ing. biotehnol., doktorand u Laboratoriju za određivanje rezidua Odjela za veterinarsko javno zdravstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, obranila je doktorski rad pod naslovom „Određivanje ostataka nesteroidnih protuupalnih lijekova i in vitro procjena njihova ekotoksikološkoga učinka“ na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dana 25. ožujka 2022. godine., čime je stekla akademski stupanj doktora znanosti.

Iskrene čestitke dr.sc. Đurđici Božić Luburić!

Četrdeset i prva sjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskoga veterinarskog instituta održana je 11. ožujka 2022. godine putem Zooma, a tajno glasovanje provedeno je 14. ožujka 2022. godine u velikoj dvorani Instituta uz prijenos putem Zooma.

Na dnevnom redu sjednice bili su donošenje odluke o prijedlogu dr. sc. Dragana Brnića kandidatom za dodjelu državne nagrade za znanost za 2021. godinu zbog značajnoga znanstvenog dostignuća iz područja biomedicinskih znanosti te postupci izbora za znanstvena radna mjesta u Institutu.

Tajnim se glasovanjem odlučivalo o izboru pet znanstvenika. Četvero ih je dobilo gotovo jednoglasnu potporu članova Vijeća, a jedan znanstvenik nije izabran na željeno znanstveno radno mjesto.

Kako bi znanstvenik bio izabran na određeno znanstveno radno mjesto, potrebna mu je natpolovična većina glasova ukupnog broja članova Znanstvenog vijeća Instituta.

Trenutačno Znanstveno vijeće Instituta ima 53 člana, a na 41. sjednici bila su nazočna 44.

Članovi Znanstvenoga vijeća Instituta potvrdili su kandidaturu dr. sc. Dragana Brnića za dodjelu državne nagrade za znanost za 2021. godinu.

U Zadru održan godišnji sastanak partnera projekta Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru.

Masovni pomori plemenite periske u Sredozemlju započeli su 2016. godine, a u Jadranskom ih moru bilježimo od 2019. godine. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100 posto, a zbog dramatičnog pada populacije periska je za samo godinu dana dobila status kritično ugrožene vrste u Hrvatskoj. U svrhu očuvanja ovog endema Mediterana od 2020. godine u provedbi je projekt Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru koji na nacionalnoj razini koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U provedbi projekta uključeni su nacionalni znanstveni i stručni kapaciteti kroz sudjelovanje 23 partera koji djeluju u tri regije: sjeverni, srednji i južni Jadran. Projekt je ušao u treću godinu provedbe, a 1. ožujka 2022. godine na Sveučilištu u Zadru održan je sastanak partnera. Na sastanku je sudjelovalo 46 sudionika iz 27 institucija, uključujući i sudjelovanje stručnjaka iz Španjolske.

Koordinatori aktivnosti projekta Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru po regijama  - Javna ustanova „More i krš“ (za južni Jadran), Javna ustanova Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran)  prezentirali su aktivnosti očuvanja plemenite periske koje su do sada proveli u suradnji s ostalim partnerima na projektu. Predstavnici Aquariuma Pula i Hrvatskog veterinarskog instituta prezentirali su svoj rad vezan uz ex-situ očuvanje plemenite periske u Jadranu, dok su stručnjaci sa španjolskog Instituta za očuvanje mora i morskih znanosti (IMEDMAR-UCV) predstavili iskustva vezana uz rad na očuvanju plemenite periske u Španjolskoj.
Tijekom rasprave sudionici su se osvrnuli na izazove s kojima su se susreli kao i na prijedloge rješenja za unaprjeđenje daljnjih aktivnosti. Projekt je prepoznat kao uzoran primjer operativne suradnje znanstvenih institucija, nevladinog sektora, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Posebno je naglašen veliki odjek ovog projekta u javnosti i dosada nezabilježen angažman ljudi u očuvanju ove vrste prije svega kroz brojne zaprimljene dojave kojim su prikupljeni vrijedni podaci o još uvijek živim jedinkama plemenite periske, ali i o srodnoj vrsti Pinna rudis koja je posljednji puta u Jadranu zabilježena prije više od 100 godina. Istaknuta je važnost nastavka provedbe aktivnosti u svrhu očuvanja plemenite periske u Jadranu te važnost međunarodne suradnje stručnjaka i daljnjeg uključivanja šire javnosti u provedbu aktivnosti kroz projektnu suradnju i u narednom razdoblju od 2023. do 2025. godine.