Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.3. Laboratorij za serološku dijagnostiku virusnih bolesti

Hrvatski veterinarski institut

Z-II.2. Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju

Hrvatski veterinarski institut

Z-IV.3. Laboratorij za patologiju riba

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.2. Laboratorij za dijagnostiku bjesnoće i opću virologiju

Hrvatski veterinarski institut potpisao Programski ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Ministarstvom poljoprivrede Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 09 Siječanj 2024 10:15

Hrvatski veterinarski institut je 28.12.2023. godine zajedno s još preostalih 11 javnih znanstvenih instituta i jednim veleučilištem potpisao Programski ugovor o četverogodišnjem financiranju sredstvima državnog proračuna. Ovime je naš Institut završio postupak inkorporacije, sukladno svojoj djelatnosti, u djelokrug aktivnosti dva Ministarstva.

https://www.srednja.hr/novosti/potpisano-jos-13-programskih-ugovora-teski-su-preko-151-milijun-eura-evo-gdje-ide-novac/

 
Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Srijeda, 06 Prosinac 2023 06:20

Veterinarski zavod Križevci ima novog doktora Prirodnih znanosti. Damir Pavliček,  mag. chem., stručni suradnik u sustavu znanosti i voditelj Laboratorija za analitičku kemiju i rezidue, dana 1. prosinca 2023. godine obranio je disertaciju po naslovom: „Kvantitativno određivanje neonikotinoida i njihovih metabolita u pčelama i pčelinjim proizvodima vezanim sustavom tekućinske kromatografija - tandemska spektrometrija masa“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stekao je akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja Prirodnih znanosti, znanstveno polje kemija, grana analitička kemija. Disertacija je izrađena pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivane Tlak Gajger i dr. sc. Nine Bilandžić.
Čestitamo dr. sc. Damiru Pavličeku!

 
Nova doktorica znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Petak, 03 Studeni 2023 09:19

Djelatnica Instituta, Kristina Kvrgić, dipl.ing., viša stručna suradnica u sustavu znanosti u Laboratoriju za analitičku kemiju i rezidue Veterinarskog zavoda Rijeka, dana 25. listopada 2023. godine obranila je doktorski rad pod naslovom „Profil fikotoksina u plodovima mora iz akvatorija istarskog poluotoka i procjena izloženosti hrvatskih potrošača“ na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, čime je stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja Biotehničkih znanosti, znanstvenog polja prehrambene tehnologije. Doktorski rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Jelke Pleadin.

Iskrene čestitke dr. sc. Kristini Kvrgić!

 
EFSA-ina kampanja o afričkoj svinjskoj kugi Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Srijeda, 07 Lipanj 2023 10:02

Europska unija najveći je izvoznik svinjetine i proizvoda od svinjetine u svijetu. Godišnje izveze oko pet milijuna tona spomenutih proizvoda, što znači da je riječ o jednoj od najvažnijih gospodarskih aktivnosti u europskom poljoprivrednom sektoru. Sektor uzgoja svinja odgovoran je za 8,5 posto ukupne proizvodnje poljoprivredne industrije u Uniji. Svjetska potražnja za svinjetinom sve je veća, što bi moglo rezultirati rastom proizvodnje u Europi.
Industrija uzgoja svinja i dalje se suočava s ozbiljnom prijetnjom koju predstavlja afrička svinjska kuga. Ta prijetnja uzrokuje značajnu gospodarsku štetu na razini pojedinačnih europskih država i šire. Riječ je o iznimno zaraznoj bolesti koja se trenutno širi dijelovima Europe koji dosad nisu bili pogođeni.
Što je afrička svinjska kuga?
Afrička svinjska kuga zarazna je bolest s razornim posljedicama, a pogađa domaće i divlje svinje. Virus je potpuno bezopasan za ljude no u brojnim je zemljama uzrokovao znatne društveno-gospodarske probleme. Područja pogođena afričkom svinjskom kugom bilježe osjetne financijske gubitke zbog gubitka životinja, ograničenja u pogledu izvoza životinja i mesa, te troškova koje donose mjere za suzbijanje bolesti. Da bi se bolest iskorijenila, može proći i nekoliko godina.
U Europi trenutno ne postoje odobrena cjepiva protiv afričke svinjske kuge, što znači da izbijanje bolesti može rezultirati klanjem velikog broja svinja iz uzgoja na zahvaćenim područjima.
Bolest je još uvijek prisutna u brojnim zemljama Europske unije (Bugarska, Grčka, Češka, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka), kao i u četiri zemlje koje graniče s Unijom (Moldavija, Ukrajina, Srbija  i Sjeverna Makedonija). Osim toga, bolest pogađa domaće i divlje svinje iako postoje bitne razlike između različitih područja.
Prepoznajte, spriječite, prijavite
Budući da izbijanje afričke svinjske kuge može imati razorne posljedice, sprječavanje, prepoznavanje i prijavljivanje te smrtonosne bolesti ključni su za njezino obuzdavanje.
Kampanja pod nazivom Stop African Swine Fever (Zaustavite afričku svinjsku kugu) ulazi u četvrtu godinu. Cilj kampanje jest podizanje razine osviještenosti o bolesti među svinjogojcima, veterinarima i lovcima, i to omogućavanjem sveopćeg razumijevanja i znanja o bolesti koje dalje mogu širiti različite nacionalne, regionalne i mjesne organizacije stručnjaka za zaštitu zdravlja životinja. Osim toga, kampanja za cilj ima ubrzavanje dojava o afričkoj svinjskoj kugi i okretanje ka sprječavanju širenja bolesti.
Materijali sadrže pozadinu kampanje, infografiku i gotove objave za društvene mreže. Sve to može se upotrijebiti kako bi se javnost informiralo o simptomima afričke svinjske kuge, sigurnosnim mjerama koje se moraju primijeniti, te organizacijama i osobama koje treba obavijestiti u slučaju sumnje na pojavu bolesti.

Cilj  kampanje,  koju  je  pokrenula  Europska  agencija  za  sigurnost  hrane  (EFSA),  jest  raditi  na iskorjenjivanju afričke svinjske kuge u Europi.
Više informacija dostupno je na sljedećoj stranici:
Europska agencija za sigurnost hrane: https://www.efsa.europa.eu/
Objava za veterinare

 
Naš istraživački tim kraj Nina pronašao dvije žive plemenite periske Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 06 Lipanj 2023 09:03

Dvije su žive plemenite periske u nedjelju pronađene kraj Kraljičine plaže u Ninu u blizini periske Ninjanke pronađene prije godinu dana.Jedna je periska visoka 11, a druga 13 centimetara iznad sedimenta. S obzirom da je još trećina njihove ukupne visine u sedimentu, pretpostavlja se da su perisike stare između tri i četiri godine što bi značilo njihovu spolnu zrelost. Periske su udaljene svega pet metara jedna od druge. Takva mala udaljenost između živih periski preduvjet je za njihovo uspješno razmnožavanje.

Nove žive plemenite periske pronašao je istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta koji čine dr. sc. Željko Mihaljević, doc. dr. sc. Miroslav Benić i tehnička suradnica Angela Bradarić. Stručnjaci HVI-a na periske su naišli tijekom provjere, mjerenja i uzorkovanja fecesa živih jedinki plemenite periske pronađenih prošle godine – aktivnosti koje se obavljaju u sklopu projekta „Očuvanje plemenite periske (Pinna Nobilis) u Jadranskom moru“, o čemu su odmah obaviještene koordinatorice projekta Milena Ramov iz Javne ustanove Park prirode Telašćica i Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš iz Splita.„U hrvatskom dijelu Jadrana do sada je potvrđeno 27 živih jedinki plemenite periske. Na srednjem ih je Jadranu evidentirano devet na relativno malom području što taj dio podmorja izdvaja kao moguće 'utočište' imunih jedinki plemenite periske. To nam daje nadu da bi se one tijekom ljetnih mjeseci mogle razmnožavati i opstati“,kazao je dr. sc. Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu, voditelj istraživačkog tima HVI-a.Periska Ninjanka, nažalost, nije preživjela napad predatora. Pretpostavlja se da ju je napala hobotnica. Periska je bila zaštićena kavezom koji je uspješno štiti od mehaničkih oštećenja, no kroz njegove se rešetke u potrazi za hranom hobotnica vješto provlači.

Tijekom svibnja diljem su Jadrana javne ustanove, partneri na projektu „Očuvanje plemenite periske (Pinna Nobilis) u Jadranskom moru“, započele s postavljanjem kolektora za prihvat mlađi plemenite periske. Nizovi kolektora konopima su usidreni za dno i obilježeni plutačama s oznakama projekta i kontaktom nadležnih javnih ustanova. Istraživački tim HVI-a postavio je ukupno 17 nizova s kolektorima na lokacijama otoka Lošinja, Cresa, Mljeta, Lastova, Visa, Hvara i Šćedra. Ronioci su intenzivno pretraživali podmorje nadajući se pronalasku novih živih jedinki plemenite periske. Negdje je istraživački tim to radio samostalno, a negdje u okviru organiziranih ekoloških akcija.
Posebno izrađenim planktonskim mrežama u tijeku je prikupljanje planktona na svim lokacijama na kojima su postavljeni kolektori. Analizom u laboratorijima HVI-a detektirat će se prisustvo parazita Haplosporidiuma pinnae u planktonu. Uzorkovan je i feces živih jedinki plemenite periske kako bi se na neinvazivan, dakle za periske potpuno neopasan način, u njima testiralo prisustvo parazita te potvrdila teorija o njihovoj urođenoj otpornosti.
Masovni pomor periski u Sredozemlju koji je krenuo prije sedam godina iz Španjolske, prouzročio je upravo parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama.
Svaka je pronađena živa jedinka plemenite periske dragocjena. Zato stručnjaci u okviru ekoloških akcija educiraju ronioce kako pretraživati podmorje te prijavljivati pronalaske živih plemenitih periske putem platforme „Jeste li ih vidjeli?“ Ministarstva zaštite okoliša i održivog razvoja. U pretraživanje podmorja uključeni su članovi mnogobrojnih ronilačkih centara, ali i samostalni rekreativni ronioci.
I kod stranih turista raste svijest o važnosti brige za jadransku obalu i podmorje. Tijekom akcije u Ninu istraživači HVI-a upoznali su turista iz Češke koji je u Hrvatskoj na odmoru sedmi put. Oldrich (Olda) Peprla s obitelji je čistio plažu, a nakon što je doznao za projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu glas o tome je proširio među sunarodnjacima koji planiraju ljetovanje u Hrvatskoj.
Projekt očuvanja plemenite periske koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. HVI je partner na projektu Javnoj ustanovi Nacionalni park Brijuni i Javnoj ustanovi More i krš, a u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Telašćica sudjeluje na projektnim aktivnostima na srednjem Jadranu.



 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 31