Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.3. Laboratorij za serološku dijagnostiku virusnih bolesti

Hrvatski veterinarski institut

Z-II.2. Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju

Hrvatski veterinarski institut

Z-IV.3. Laboratorij za patologiju riba

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.2. Laboratorij za dijagnostiku bjesnoće i opću virologiju

Projekt “AdriAquaNet - Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi” Ispis E-mail
Autor Administrator   
Ponedjeljak, 03 Siječanj 2022 18:07

Glavni cilj radnog paketa 5 „Poboljšanje kvalitete i marketing svježe i prerađene ribe“ projekta AdriAquaNet je podastrijeti znanstvene dokaze o kvaliteti uzgajanog lubina i komarče u smislu nutritivne vrijednosti i sanitarne ispravnosti te ih usporediti s istom vrstom ribe iz ulova, istražiti mogućnosti produljenja svježine (roka uporabe) i kreirati nove proizvode poput hladno dimljenih fileta i hamburgera od ove dvije vrste ribe. Nadalje, temeljem istraživanja percepcije različitih grupa potrošača (potrošača, posjetitelja restorana, upravitelja restorana) u Italiji i Hrvatskoj izrađeni su promotivni materijali; letci i brošure namijenjeni općoj populaciji s naglaskom na djecu u razvoju, stariju populaciju i populaciju s povećanim potrebama za unos kalorija, sportašima te video koji upoznaje potrošače s načinom uzgoja ribe u moru.

 

Više...
 
Aktualna ptičja gripa nije opasna za ljude, no pogubna je za perad Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 14 Prosinac 2021 12:29

Zagreb, 14. prosinca 2021. – Ptičja gripa koja se prošli mjesec pojavila u Hrvatskoj, nije opasna za ljude, ali može nanijeti veliku gospodarsku štetu uzgojima peradi.
Ptičja gripa utvrđena je kod divljih ptica (labudova i divlje patke) u Lonjskom polju, na Varaždinskom jezeru i obali srednjeg Jadrana te u domaće peradi u okolici Siska. Stručnjaci Hrvatskoga veterinarskog instituta utvrdili su da je riječ o ptičjoj gripi podtipa H5N1, no da se taj podtip razlikuje od onoga koji se u Hrvatskoj pojavio prije šesnaest godina.  
„Rezultati sekvenciranja genoma dva virusa H5N1 detektirana istog dana prošli mjesec na dvije bliske lokacije u Lonjskom polju ukazuju na njihovu međusobnu razliku temeljem koje se može zaključiti da se radi o dva neovisna unosa virusa H5N1 u Lonjsko polje, najvjerojatnije migracijama divljih ptica iz Rusije. Oba virusa su patogena za perad i unosom u uzgoje peradi mogu izazvati velike gospodarske štete. Ti su virusi istog podtipa kao i virus H5N1 koji se u našoj zemlji pojavio 2005./2006. godine, međutim radi se samo o istom podtipu, ali s različitim svojstvima u smislu zaražavanja čovjeka. U dva virusa H5N1 koji su detektirani u studenom ove godine, nisu prisutne ključne mutacije koje im omogućavaju učinkovito zaražavanje ljudi, a koje su bile prisutne u virusima H5N1 iz 2005/2006.“, kazao je doc. dr. sc. Vladimir Savić, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica (ptičju gripu) i newcastlesku bolest.
Uzgajivači peradi strogo se moraju držati Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske. Perad se treba držati u zatvorenim prostorima, a patke i guske treba razdvojiti od kokoši, purana i druge peradi.
Zbog zoonotskog potencijala virusa ptičje gripe stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta uzgajivačima peradi preporučuju cijepljenje protiv humane gripe.
„U slučaju da je čovjek zaražen virusom humane gripe i istovremeno se zarazi bilo kojim virusom ptičje gripe, iz ta dva virusa u zaraženoj osobi može nastati novi virus gripe s nepredvidljivim svojstvima koja mogu uključivati i vrlo lako zaražavanje i širenje među ljudima“, pojasnio je doc. dr. sc. Vladimir Savić.


Laboratorij za virusologiju i serologiju Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta koji vodi doc. dr. sc. Savić, nacionalni je referentni laboratorij Republike Hrvatske iz područja dijagnostike influence ptica i newcastleske bolesti.
„Laboratorij provodi prikupljanje i testiranje uzoraka divljih ptica za potrebe nacionalnog monitoringa zbog utvrđivanja rizika od unošenja virusa influence ptica u uzgoje domaće peradi, te serološki nadzor niskopatogenih podtipova virusa influence ptica kod različitih vrsta peradi. Naš je Laboratorij Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu odredila da bude laboratorij za potporu i podršku laboratorijima za influencu ptica u zemljama istočne Europe i Kavkaza. Proizvodimo i referentne reagense za influencu ptica te provodimo laboratorijsku edukaciju za ovu bolest“, rekla je dr. sc. Tajana Amšel Zelenika, predstojnica Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.
Ptičja se gripa u Hrvatskoj u proteklih šest godina pojavljuje učestalo tijekom hladnijeg dijela godine. U tom razdoblju nije detektirana jedino 2018. i 2019. godine. Ptičja gripa zabilježena u istočnoj Hrvatskoj u ožujku ove godine, bila je podtipa H5N8, a jesenas je, kako je već spomenuto, došla u podtipu H5N1.
Slučajevi ptičje gripe trenutačno su prisutni i u drugim europskim zemljama. U nekima poput Mađarske i Italije njihov je broj iznimno velik. Budući da su se najvjerojatnije hranile uginulim divljim pticama, virus je pronađen i kod lisica i vidri.
Ako se meso peradi i jaja termički obrade, opasnosti od zaražavanja ljudi virusom ptičje gripe nema. Građanima se preporučuje da ne hrane divlje ptice i ne stupaju u kontakt s njima, a ako pronađu uginulu pticu, o tome trebaju obavijestiti nadležne službe.


 
Plijesni doprinose kvaliteti tradicionalnih mesnih proizvoda, ali mogu proizvesti mikotoksine Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 26 Listopad 2021 10:27

Zagreb, 26. listopada 2021. – Tradicionalni mesni proizvodi nutritivno su vrijedni i važan su dio hrvatske gastronomske ponude, no na njihovu se kvalitetu i sigurnost odražavaju uvjeti u kojima zriju. Proizvođači ne mogu utjecati na vanjske klimatske čimbenike, no mogu na higijenu prostorija u kojima se obavlja proizvodnja. Zato su ih znanstvenici Hrvatskoga veterinarskog instituta pozvali da tome pridaju veću pozornost.
„U Hrvatskom veterinarskom institutu u tijeku je provedba znanstveno-istraživačkog projekta „Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača“. Tim projektom želimo ne samo dati novi znanstveni doprinos istraživanju mikotoksina, nego i pružiti konkretne savjete proizvođačima hrvatskih tradicionalnih mesnih proizvoda kako bi se povećala sigurnost i kvaliteta njihovih proizvoda kad su plijesni i mikotoksini u pitanju“, rekla je prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta.
U okviru projekta znanstvenici Instituta analizirali su uzorke 270 mesnih proizvoda iz svih dijelova zemlje. Našli su se tu, među ostalima, istarski, drniški, krčki i dalmatinski pršut, slavonski i baranjski kulen, suha vratina, lopatica, slanina, panceta, špek te različite vrste fermentiranih kobasica.
„Iz svake od pet hrvatskih regija uzeli smo tijekom obje godine istraživanja po najmanje 20 uzoraka tradicionalnih mesnih proizvoda. Proizvodi su kupovani na obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima te sajmovima. Istraživanja otkrivaju da je riječ o nutritivno vrijednim proizvodima s visokim udjelom bjelančevina i velikom energetskom vrijednošću. Međutim, zbog udjela zasićenih masnih kiselina koji je općenito veći u ovakvim proizvodima, te zbog uobičajeno povišenih razina soli u njima, njihovu konzumaciju treba ograničiti. Pri konzumaciji tih proizvoda najbolje se, kao i kod ostalih namirnica, voditi pravilom dobro uravnotežene i raznovrsne prehrane“, istaknula je prof. dr. sc. Jelka Pleadin, voditeljica Laboratorija za analitičku kemiju Hrvatskog veterinarskog instituta.


Osim što je projektom analizirana kvaliteta tradicionalnih mesnih proizvoda, analiziran je i utjecaj plijesni i mikotoksina na njih.
„Plijesni su poželjne na suhomesnatim proizvodima jer one svojim metaboličkim procesima čine suhomesnati proizvod onim što on jest sa svim svojim karakteristikama. Plijesni rastom na površini proizvoda sprječavaju prodor kisika i svjetlosti u unutrašnjost proizvoda zahvaljujući čemu boja proizvoda ostaje intenzivna. Plijesan štiti suhomesnati proizvod od razvoja patogenih mikroorganizama te tako sprječava kvarenje proizvoda i njegovo isušivanje“, kazala je dr. sc. Manuela Zadravec, zamjenica voditelja Laboratorija za mikrobiologiju hrane za životinje Hrvatskog veterinarskog instituta.
Negativna je činjenica što plijesni stvaraju mikotoksine, kemijske spojeve koji već u niskim koncentracijama imaju visoku toksičnost. Oni kod čovjeka uzrokuju mikotoksikoze, trovanja koja stvaraju niz raznovrsnih zdravstvenih problema s negativnim učincima na kardiovaskularni, probavni, dišni, živčani, mokraćni, reproduktivni i imunološki sustav te kožu. Nekoliko je stotina mikotoksina, no samo pedesetak ih je istraženo.
„Plijesni počinju producirati mikotoksine kad su potaknute vanjskim uvjetima. Kad dođe do odstupanja od „normale“ u temperaturi, vlazi, padalinama i količini ugljikova dioksida, kod nekih vrsta plijesni kažemo da nastupa „stres“, te počinju producirati mikotoksine kao odgovor na nepovoljne uvjete u kojima su se našle“, rekla je dr. sc. Manuela Zadravec.


Zbog toga je proizvođače pozvala da utječu na ono što mogu – higijenu prostora i zraka u prostorijama gdje suhomesnati proizvodi zriju.
„Najveći javnozdravstveni značaj imaju mikotoksini česte pojavnosti – aflatoksini i okratoksini. Na površini mesnih proizvoda plijesni mogu producirati i ostale mikotoksine – citrinin, sterigmatocistin i ciklopiazoničnu kiselinu“, osvrnula se prof. dr. sc. Jelka Pleadin na mikotoksine koji su u fokusu istraživanja HVI-a.
Budući da se pojavljivanje mikotoksina ne može u potpunosti spriječiti, no poljoprivredna i praksa proizvodnje tradicionalnih mesnih proizvoda imaju prostora za napredak, Hrvatski veterinarski institut namjerava izraditi brošuru za proizvođače s preporukama za sprječavanje rasta nepoželjnih plijesni te kontaminacije mesnih proizvoda mikotoksinima.
U sklopu projekta provest će se i procjena izloženosti potrošača mikotoksinima kroz učestalost konzumacije tradicionalnih mesnih proizvoda. Na temelju tog znanstvenog mišljenja nadležna će tijela u području sigurnosti hrane moći definirati najveće dopuštene količine mikotoksina u mesnim proizvodima.
Četverogodišnji projekt „Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača“ čiji je nositelj Hrvatski veterinarski institut,  financira Hrvatska zaklada za znanost.


 
Na Malom Lošinju pronađena ličinka plemenite periske Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Srijeda, 20 Listopad 2021 06:55

Mali Lošinj, 20. listopada 2021. – U uvali Artatore na Malom Lošinju u ponedjeljak je pronađena živa ličinka plemenite periske!
Ličinka je otkrivena tijekom istraživanja koje vodi Hrvatski veterinarski institut u suradnji s udrugom Plavi svijet i specijalnom policijom iz Malog Lošinja. Mala je periska pronađena pri pregledavanju kolektora namijenjenih prikupljanju ličinki periske.
„U svibnju smo postavili mreže u ovoj uvali nadajući se da će morske struje na njih nanijeti ličinke periske. Sada te kolektore vadimo iz mora kako bismo ih pregledali te mladim periskama omogućili razvoj u kontroliranim uvjetima. Kad odrastu, vraćat ćemo ih u more “,kazao je dr. sc. Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu, voditelj istraživačkog tima HVI-a.
U sklopu projekta očuvanja plemenite periske u Jadranu pokrenutog nakon masovnog pomora periski na Sredozemlju, institucije su u hrvatskom dijelu Jadrana potvrdile otkriće 18 živih jedinki plemenite periske. Svako novo otkriće, pogotovo mladih jedinki, iznimno je dragocjeno.
Budući da je ličinku periske na kolektoru u uvali Artatore prva uočila Lucia Cordoba Lopez, biologinja iz Sevilje, mladoj je periski dano ime Luce.
„Periska Luce otkrivena je kasno poslijepodne, a kako bi sigurno i što brže stigla u Aquarium Pulu, u trenu se povezao lanac ljudi spremnih pomoći joj. Bez brzog, pažljivo izvedenog i koordiniranog transfera iz mora u akvarij mlada periska ne bi preživjela. Iz Aquariuma smo dobili jasan protokol pripreme mlade ličinke za put. Smjestili smo je u specijalni kontejner sa sedimentom s mjesta gdje je pronađena, te morskom vodom postojane temperature“, ispričala je Angela Bradarić, tehnička suradnica u istraživačkom timu HVI-a. U tom je timu uz nju i Mihaljevića i dr. sc. Miroslav Benić.
Budući da je spremnik s periskom trebalo promptno prebaciti na kopno, dragocjeni su teret preuzeli djelatnici Jadrolinijina trajekta Porozina – Brestova. Prvi časnik Atila Gršković obećao je brinuti se o jedinstvenom gostu na komandnom mostu. U Brestovi je perisku predao Zoranu Mičiću koji ju je odvazeo u Aquaium Pulu.


„Juvenilna periska smještena je u karantenski odjel Aquariuma Pula. Održavanje juvenilnih periski u karantenskim uvjetima zahtijeva strogo kontrolirane uvjete, UV tretiranu i filtriranu morsku vodu te određenu količinu žive hrane - različitih vrsta fitoplanktona. Aquarium Pula jedina je institucija u Hrvatskoj zadužena za održavanje mladih i odraslih jedinki periske u kontroliranim (ex-situ) uvjetima“, rekla je biologinja Matea Stankić iz Aquariuma Pula.
Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Podsjetimo, masovni pomor periske krenuo je prije pet godina iz Španjolske, a u Jadranu je prvo veliko izumiranje periski uočeno prije dvije godine. Masovno uginuće periski prouzročio je parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama.



 
Novi koronavirus nije utvrđen kod divljih životinja u Hrvatskoj Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Četvrtak, 07 Listopad 2021 04:59

U Hrvatskom veterinarskom institutu održana je tiskovna konferencija na kojoj su objavljeni rezultati višemjesečnih istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u divljih životinja i u okolišu.
Zagreb, 5. listopada 2021. – Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2. Utvrdio je to Hrvatski veterinarski institut koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba.
Nakon pojave bolesti COVID-19 Hrvatski veterinarski institut vrlo je brzo povećao biosigurnosni stupanj laboratorija te uveo laboratorijske metode za dijagnostiku te bolesti“, kazao je dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta
Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.

Istraživanje smo temeljili na pretraživanju slobodno živućih te životinjskih vrsta koje žive u zoološkom vrtu. Od slobodno živućih vrsta odabrali smo divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. Lisica i čagalj pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi i primljivi za virus, a svinja je poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva virusa te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore. Svinje u životinjskom svijetu predvode po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima. Divlje svinje, lisice i čagljevi vrste su rasprostranjene po Hrvatskoj i sve češće dolaze u naseljena mjesta i hrane se otpadom. Životinje smo pretražili na prisustvo protutijela i virusa SARS-CoV-2. Pretražili smo i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba. Srećom, možemo potvrditi kako u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje“, istaknula je dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.


Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike HVI-a je zanimalo mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga fecesom. Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju premda se hrane otpadom.
I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak. Potvrđen je učinak obrade otpadnih voda drugog i naročito trećeg stupnja na redukciju i uklanjanje virusa SARS-CoV-2. Manja učinkovitost redukcije i uklanjanja je povezana s većom incidencijom infekcija virusom SARS-CoV-2 u stanovništvu. Međutim, kako je u Hrvatskoj svega 37 % stanovništva spojeno na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda minimalno drugog stupnja, oprez je nužan zbog moguće kontaminacije okoliša s kojim su divlje životinje u izravnom kontaktu“, upozorio je dr. sc. Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.
Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne špilje u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.
Istražena je jedna miješana kolonija šišmiša u kojoj obitava i veliki potkovnjak. Poznato je da su šišmiši iz tog roda nosioci različitih koronavirusa, pa tako i virusa SARS-CoV te virusa koji su srodni sa SARS-om i SARS-CoV-2. Komercijalnim smo testovima kod šišmiša dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus. Dokazali smo šišmišji betakoronavirus koji se, kao i drugi dosad poznati betakoronavirusi izolirani iz potkovnjaka, svrstava u istu skupinu sa SARS CoV i SARS-CoV-2. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 % odnosno 1150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 % od SARS-CoV-2. Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem jer upotrebljeni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2. Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači“, rekla je dr. sc. Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava. Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.


 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 25