Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.3. Laboratorij za serološku dijagnostiku virusnih bolesti

Hrvatski veterinarski institut

Z-II.2. Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju

Hrvatski veterinarski institut

Z-IV.3. Laboratorij za patologiju riba

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.2. Laboratorij za dijagnostiku bjesnoće i opću virologiju

Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 20 Srpanj 2021 10:29

Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu

Zaposlenik Instituta, Željko Pavlinec, mag.biol.mo., asistent u Laboratoriju za patologiju riba Odjela za patološku morfologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „QAssesment of MHC diversity in Central and Southeastern European grey wolf (Canis lupus) populations (Procjena MHC raznolikosti u populacijama vuka (Canis lupus) srednje i jugoistočne Europe“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu  Sveučilišta u Zagrebu,  dana 12. srpnja 2021. godine, čime je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja prirodne znanosti, znanstveno polje biologija.

Iskrene čestitke dr. sc. Željku Pavlincu !

 
Novi doktor znanosti u Hrvatskom veterinarskom institutu Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 06 Srpanj 2021 10:33

Zaposlenica Instituta,  Irena Reil, dr.med.vet,  viša stručna suradnica u sustavu znanosti  u Laboratoriju za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti Odjela za bakteriologiju i parazitologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom   „Antimikrobna rezistencija netuberkuloznih vrsta bakterija roda Mycobacterium izdvojenih iz domaćih i divljih životinja“ na Veterinarskom fakultetu  Sveučilišta u Zagrebu,  dana 05. srpnja 2021. godine., čime je stekla akademski stupanj doktora znanosti.

Iskrene čestitke dr. sc. Ireni Reil!


 
Na Cresu pronađene tri žive periske Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Ponedjeljak, 28 Lipanj 2021 06:11

Austrijski bračni par posvećen pronalaženju živih periski na Cresu

Cres, 21. lipnja 2021. – Na Cresu su u protekla dva tjedna pronađene tri žive periske. To su trenutačno jedine žive periske otkrivene u podmorju tog kvarnerskog otoka.
Najzaslužniji za pronalazak dviju periski kraj Valuna su Jutta i Mario Hofer, austrijski bračni par koji vodi ronilački centar Diving Cres u autokampu Kovačine.
Svaku skupinu ronioca koju vode u zaron, Hoferovi upoznaju s projektom „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“ te masovnim pomorom periski koji je u proteklih pet godina pogodio Sredozemlje. Roniocima pritom daju upute kako prepoznati perisku te provjeriti je li živa.
Zahvaljujući tome tijekom jednog su nedavnog rekreativnog ronjenja na dubini između 15 i 20 metara ronioci pronašli dvije žive periske koje su udaljene jedna od druge svega 15 metara. Zabilježili su lokaciju, snimili periske i prijavili njihov nalazak.
Potom su u pregled periski stigli ronioci Hrvatskog veterinarskog instituta Željko Mihaljević i Angela Bradarić.
„Ronila sam u morima diljem svijeta, ali ovakvu avanturu nigdje nisam doživjela! S roniocima Hrvatskog veterinarskog instituta krenula sam do lokacije periski u ribarskom brodu po tramontani. Brod lokalnog ribara nije prilagođen roniocima, pogotovo njihovu penjanju natrag na brod, no unatoč tome i neugodnom vjetru željeli smo se uvjeriti kako je riječ o živim periskama. Kad su stručnjaci potvrdili da smo pronašli dvije žive periske, znali smo da nam se sav trud isplatio“, rekla je Jutta Hofer.


Periskama su dana imena Ivan i Denise po roniocima koji su ih prvi uočili.
Jutta i Mario Hofer na Cres dolaze roniti gotovo trideset godina, a otkrića živih periski kruna su njihovih zarona. Na sjeverni Jadran stigli su iz mjesta Stockenboi iz okruga Villach-Land u austrijskoj saveznoj državi Koruška, no budućnost vežu uz kvarnersko podmorje. Svoju posvećenost traženju živih periski doživljavaju kao svojevrsnu zahvalu za sve što im more daje.
„Priča austrijskog bračnog para i creskog stanovništva najbolji je primjer kako se zajednica može uključiti u traženje živih periski. Molimo i druge rekreativne ronioce te ribare da obrate pozornost na morsko dno te da se aktivno uključe u traženje i lociranje živih periski“, kazala je Angela Bradarić koja je s Nenom Starčićem, vlasnikom ronilačkog centra Subseason iz Malog Lošinja, živu perisku nedavno pronašla u brodogradilištu Cres. Tamo je postavljen kolektor za ličinke periski kako bi se periske mogle uzgojiti u kontroliranim uvjetima te vratiti u prirodu.
Uz Angelu Bradarić i Željka Mihaljevića u terenskoj je ekipi Hrvatskog veterinarskog instituta epidemiolog Miroslav Benić.
Na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“ Hrvatski veterinarski institut surađuje s Javnom ustanovom More i krš i Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni. Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.


Kontakt za medije:     Krešimira Rendulić    098 720 221     Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 
Kraj Lastova pronađena živa periska Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Ponedjeljak, 14 Lipanj 2021 09:15

Kraj Lastova pronađena živa periska

Kraj Pasadura na Lastovu pronađena je živa periska! Lastovsko otočje tako je postalo najjužnija točka Jadrana na kojoj je zabilježena živa jedinka nakon velikog pomora periski na Mediteranu. Na južnom Jadranu do sada je otkriveno svega nekoliko živih jedinki.
Dobru je vijest objavio Hrvatski veterinarski institut koji radi na dijagnosticiranju bolesti koja je dovela do uginuća periski, te istražuje gdje postoje žive jedinke i radi na njihovoj zaštiti i obnovi populacije periski.
Masovni pomor periske krenuo je prije pet godina iz Španjolske, a u Jadranu je prvo veliko izumiranje periski uočeno prije dvije godine na Paklinskim otocima.
„Kad smo na vanjskim rubovima staništa periski vidjeli da dolazi do uginuća školjaka, prva istraživačka područja koja su nam pomogla u otkrivanju kako i od čega periske ugibaju, te kako se bolest širi, postavili smo u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Mljet na Malom jezeru. Utvrdili smo da je masovno uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama“, kazao je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Agresivni parazit podmorjem je širio bolest poput požara i staništa periski brzo pretvorio u njihove masovne grobnice. Zato svaka živa periska koja se otkriva u Jadranu, djeluje poput feniksa.
„Otkriće žive periske kraj Lastova fantastična je vijest jer se činilo da su u najjužnijem dijelu hrvatskog Jadrana sve periske uginule. Periske koje su preživjele, imaju posebnu imunost koja nam je zanimljiva za istraživanje, ali i koja nam daje nadu da bi se populacija periski u Jadranu mogla obnoviti. Sada je važno pronaći što više preživjelih jedinki. Tu molimo i pomoć građana, pogotovo onih koji će ljeto provesti u rekreativnom ronjenju. Ako opaze perisku za koju posumnjaju da je živa, trebaju iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a periska će se, osjećajući vibracije, zatvoriti. Lokaciju žive periske građani potom trebaju prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja“, savjetuje Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu, voditelj istraživačkog tima koji je u zaron kraj Pasadura krenuo nakon dojave lokalnog ribara i pod nadzorom stručne voditeljice Parka prirode Lastovsko otočje Lucije Kapiteli Rakić i biologinje i ekologinje Parka Brune Đuković.


Budući da se periska nalazi na dva metra dubine, radi njezine zaštite od predatora i slučajnih oštećenja zaštićena je privremenim kavezom.
Na to područje Mihaljević je stigao radeći na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“ na kojem Hrvatski veterinarski institut surađuje s Javnom ustanovom More i krš i Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni. Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
„Kako bismo pomogli oporavku populacije periski u prirodi, na nekoliko smo mjesta u Jadranu postavili kolektore za ličinke periski. Nadamo se da će preživjele periske dati ličinke te da će nam morske struje pomoći u njihovu prikupljanju. Ličinke potom prevozimo u Aquarium Pula gdje se periske uzgajaju kako bismo ih mogli vratiti u more u trenutku kad ih više neće ugrožavati opasni parazit“, rekao je Mihaljević.
Periska je endem Sredozemlja i u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. To je najveći školjkaš koji živi u Jadranu. Periske su najčešće visoke između 30 i 50 centimetara, no neke dosežu i visinu od 120 centimetara. Riječ je o izuzetno osjetljivoj vrsti, a njezina prisutnost potvrda je čistoće mora.
Otkrivanje žive periske na Lastovu fotografijama i videosnimkama dokumentirao je podvodni fotograf i urednik časopisa Scubalife Goran Butajla.
Uz Željka Mihaljevića u terenskoj su ekipi Hrvatskog veterinarskog instituta epidemiolog Miroslav Benić i ronioc Angela Bradarić.

 
Emergentni arbovirusi u sjeni pandemije COVID-19 Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 01 Lipanj 2021 10:55

WHO 2021 Program

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 24