Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.3. Laboratorij za serološku dijagnostiku virusnih bolesti

Hrvatski veterinarski institut

Z-II.2. Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju

Hrvatski veterinarski institut

Z-IV.3. Laboratorij za patologiju riba

Hrvatski veterinarski institut

Z-III.2. Laboratorij za dijagnostiku bjesnoće i opću virologiju

Bedrenica - priopćenje Hrvatskog veterinarskog instituta Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Ponedjeljak, 18 Srpanj 2022 09:46

U razdoblju od 11.07.2022. do 15.07. 2022. godine Hrvatski veterinarski institut zaprimio je informaciju o ugibanju većeg broja krava na području Parka prirode Lonjsko Polje, naselja Osekovo. Od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, odobrena je razudba dvije uginule životinje, te su djelatnici Odjela za patološku morfologiju u prostorima Agroproteinke, u kontroliranim uvjetima,  izuzeli uzorke uginulih životinja, te ih dostavili na daljnje pretrage u  Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Iz dostavljenih uzoraka je u Laboratoriju za opću bakteriologiju i mikologiju HVI-a na hranjivim podlogama izdvojena bakterija koja morfološki odgovara bakteriji Bacillus anthracis. Lančanom reakcijom polimerazom (PCR) su kod izdvojenih bakterija dokazani pX01 i pX02 plazmidi, koji su karakteristični samo za bakterijsku vrstu Bacillus anthracis, čime je postavljena konačna dijagnoza.
Bedrenica, antraks ili crni prišt, je perakutna, akutna, subakutna, te vrlo rijetko kronična zarazna bolest. Primarno je bolest preživača, iako se mogu zaraziti svi sisavci (uključujući i ljude) i neke vrste ptica. Uzročnik je sporulirajuća, Gram-pozitivna štapićasta bakterija, Bacillus anthracis. Bolest je zoonoza, te je rasprostranjena diljem svijeta.
Životinje se zaraze hranom, odnosno ingestijom spora. Patoanatomski nalaz očituje se velikim brojem lezija, koje su posljedica generalizirane septikemije, povećanom i kašastom slezenom, slabo zgrušanom krvi, te krvarenjima iz prirodnih otvora.
Ljudi oboljevaju prilikom kontakta sa zaraženim životinjama ili sa kontaminiranim  životinjskim proizvodima. Kod ljudi se bolest pojavljeuje u tri oblika: kožni (kod ljudi se javlja u 95% slučajeva), gastrointestinalni i plućni. Nema podataka o prijenosu bolesti sa čovjeka na čovjeka.


 
Stručnjaci iz Europe i Azije u HVI-u uče kako kod stoke prepoznati brzoširuće virusne infekcije Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Četvrtak, 14 Srpanj 2022 16:15

Na Hrvatskom se veterinarskom institutu održava Regionalni seminar nuklearnih i s njima povezanih tehnika za ranu dijagnozu i utvrđivanje bolesti kvrgave kože goveda, boginja ovaca i koza te kuge malih preživača. U seminaru čiji su suorganizatori Agencija za atomsku energiju (IAEA) i Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, sudjeluje dvadesetak stručnjaka iz jednako toliko zemalja Europe i Azije - od Azerbajdžana i Rusije preko Turske i Grčke do Letonije i Portugala.
Radionica znanstvenike upoznaje s najnovijim spoznajama o bolestima koje su prošloga desetljeća nanijele veliku štetu uzgajivačima stoke diljem Euroazije. Riječ je o bolestima koje se ne mogu prenijeti na čovjeka, no koje je zbog gospodarske štete koju mogu nanijeti, potrebno znati brzo detektirati.
„Nakon naglog širenja bolesti kvrgave kože goveda 2017. godine s područja Azije, preko Turske i Grčke u države istočne Europe, danas je bolest pod kontrolom, ali pojave i dalje nisu isključene. Kuga malih preživača nije do danas zabilježena na području Europske unije, ali prisutna je u pojedinim dijelovima Turske i Izraelu, dok su boginje ovaca sporadički dokazane u Rusiji, Grčkoj i Bugarskoj, a sam izvor infekcije nije prepoznat. Stoga, ove virusne bolesti predstavljaju stalnu prijetnju i za Europu. Radionica u našem institutu sudionike upoznaje s najosjetljivijim i najspecifičnijim metodama koje omogućuju promptnu dijagnostiku navedenih bolesti, međusobno razlikovanje srodnih sojeva virusa, razlikovanje cijepljenih od inficiranih životinja te praćenje infekcije i uspješnosti njezina suzbijanja. Riječ je o imunoenzimnim testovima i različitim protokolima molekularne dijagnostike kojima se utvrđuje prisutnost odsječaka genoma uzročnika, odnosno virusa, u različitim tkivima potencijalno inficirane životinje. Sigurna i brza dijagnostika preduvjet je uspješnog suzbijanja bolesti“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta. Ta je hrvatska znanstvenica inicijatorica i koordinatorica regionalnog projekta „Jačanje kapaciteta pripravnosti veterinarskog sektora za suočavanje s novim i ponovo pojavljujućim bolestima domaćih i divljih životinja“ u sklopu kojega se održava seminar u Zagrebu.


„Ovo je već druga radionica u nizu koja se na Hrvatskom veterinarskom institutu održava u sklopu velikoga regionalnog projekta čiji su nositelji Agencija za atomsku energiju i Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. HVI ima dugogodišnje iskustvo u primjeni metoda koje se predstavljaju na seminaru. Ponosni smo što imamo stručnjake koji svoje znanje i iskustvo mogu podijeliti s kolegama iz svijeta“, rekao je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Predavači na seminaru predstavnici su eminentnih znanstvenih i stručnih organizacija među kojima su IAEA, FAO, istraživački institut Sciensano koji je ujedno i nacionalni institut za javno zdravstvo Belgije, te istraživački institut u Pirbrightu u Velikoj Britaniji.


Praktični dio radionice vode znanstvenici Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta. Voditelj seminara je dr. sc. Dragan Brnić, a voditeljica tehničkog dijela seminara dr. sc. Nina Krešić. Polaznici seminara u radionici sudjeluju uz nadzor dr. sc. Nine Krešić, dr. sc. Ivane Lojkić, dr. sc. Andreje Jungić, Marine Prišlin, dr. med. vet., i Ivane Pišćak, tehničke suradnice.

 
Imenovanje povjerljive osobe Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Utorak, 05 Srpanj 2022 11:03

U privitku:
- obrazac prijedloga
- obrazac suglasnosti predloženika

 
Kraj Kraljevske plaže u Ninu pronađena živa plemenita periska Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Subota, 18 Lipanj 2022 07:36

Kraj Kraljevske plaže u Ninu pronađena je mlada plemenita periska. Tijekom ronjenja na dah na dubini mora od 1,5 metar uočio ju je Ninjanin Marin Čvrljević.
„Čitav život živim uz more... Imam ninski kajić, bacam parangal, ronim na dah… Posljednjih godina navikao sam gledati ljušture plemenitih periski i činilo mi se da živih nakon njihova pomora u Sredozemlju, nažalost, nema. Zato sam bio sretan kao malo dijete kada sam prije tjedan dana slučajno pronašao mladu živu perisku! Odmah sam to išao prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Budući da je periska na maloj dubini, strahovao sam da joj se što ne dogodi prije nego što je se zaštiti kavezom. Netko bi mogao stati na nju ili je oštetiti bacajući sidro. Zato je svakodnevno obilazim. Dao sam joj i ime – Ninjanka“, kazao je Čvrljević.
U tijeku je izrada kaveza kojim će se početkom idućega tjedna zaštititi periska pronađena uz jednu od najpopularnijih plaža Zadarske županije.
„Dogovorili smo da kavez postave ronioci Ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja. Oni su nam na isti način pomogli i u zaštiti žive periske u Privlaci“, rekla je Milena Ramov, rukovoditeljica odsjeka za prirodnu i kulturnu baštinu Javne ustanove Park prirode Telašćica koja je u srednjem dijelu Jadranskog mora glavni partner na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru“. Taj projekt koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Periska Ninjanka trenutačno je visoka 9 centimetara.


„To znači da je bila uistinu mlada periska kad je u Jadranu prije tri godine nastupilo veliko izumiranje plemenitih periski. Sada smo posvećeni pronalasku živih jedinki te prikupljanju njihovih ličinki. Svaki pronalazak žive periske izuzetno je dragocjen. Zato pozivamo lokalno stanovništvo i turiste da tijekom ronjenja obrate pozornost na periske“, poručio je dr. sc. Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu, voditelj istraživačkog tima HVI-a. U tom su timu uz njega Angela Bradarić i dr. sc. Miroslav Benić.
Masovni pomor periski u Sredozemlju krenuo je prije šest godina iz Španjolske, a prouzročio ga je parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama.

 
Hrvatska osvaja Europu održivim uzgojem riba Ispis E-mail
Autor Ivan Brozinčević   
Ponedjeljak, 06 Lipanj 2022 05:15

Uzgoj riba u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, pa znanstvenici i uzgajivači riba blisko surađuju na pronalaženju održivih rješenja za tu djelatnost.
Na završnoj konferenciji talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi koja je održana u Zadru, istaknuto je kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.
Već sada Hrvatska spada među četiri zemlje u Europskoj uniji koje uzgajaju najviše riba. Ispred nje samo su Grčka, Španjolska i Italija. Unatoč jačanju uzgoja riba Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta ribom, mekušcima, školjkašima i ostalom hranom podrijetlom iz vode. Uzgojem i ulovom ona zadovoljava samo 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane.
„Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.


Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta.
„U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republika Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u Europsku uniju povećao za tridesetak posto, ali u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježimo višegodišnji suficit. Prošle godine smo uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od  boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU“, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.


Tatjana Boroša Pecigoš, voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kazala je kako je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027. Ciljevi tog plana su povećanje proizvodnosti akvakulture, njezina otpornost na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog, tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi.
„Među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno su rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvorom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora“, rekao je Dane Desnica, direktor proizvodnje tvrtke Cromaris. Ta tvrtka ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12.000 tona ribe što bi bio rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 2 od 29