Zaposlenica Instituta, Eleonora Perak Junaković, mag. kem., stručna savjetnica u sustavu znanosti u Laboratoriju za analiz VMP-a Odjela za veterinarsko javno zdravstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom  „Određivanje biodostupnosti odabranih polifenolnih sastavnica propolisa u uvjetima in vitro simulirane probave“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu  Sveučilišta u Zagrebu,  dana 16. veljače 2023. godine, čime je stekala akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja prirodne znanosti, znanstveno polje kemija.

Iskrene čestitke dr. sc. Eleonori Perak Junaković !

U srijedu, 1. veljače 2023. godine, u Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu, održan je simpozij „Primjena suvremenih tehnologija u mikrobiologiji“. Cilj simpozija je bio umrežavanje djelatnika Hrvatskog veterinarskog instituta sa svrhom razvoja novih multidisciplinarnih projektnih inicijativa u budućnosti. Simpozij je održan u hibridnom obliku te su sudjelovala 53 sudionika. Teme simpozija su obuhvatile primjenu Illumina i Oxford Nanopore NGS tehnologije, protočne citometrije te MALDI-TOF i LC-MS/MS spektrometrije masa u različitim područjima mikrobiologije. Ove teme su predstavile djelatnice Hrvatskog veterinarskog instituta; dr. sc. Ivana Lojkić, dr. sc. Sanja Duvnjak, dr. sc. Ivana Giovanna Zupičić, Marina Prišlin, dr. med. vet i dr. sc. Ivana Varenina te gošća s Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Snježana Kazazić. Voditelj simpozija je bio dr. sc. Dragan Brnić, a organiziran je uz potporu i u okviru provedbe uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje transkriptoma i sekretoma mezenhimskih matičnih stanica“ SECRET (HRZZ-UIP-2019-04-2178).

Nedugo je objavljen sveučilišni udžbenik „Plijesni – odabrane značajke, izolacija i identifikacija“ koji je proizašao kao rezultat višegodišnje znanstveno-nastavne suradnje između Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog instituta, Zagreb. Autori ovog djela su prof. dr. sc. Ksenija Markov, prof. dr. sc. Jelka Pleadin, dr. sc. Željko Jakopović, dr. sc. Manuela Zadravec i prof. dr. sc. Jadranka Frece.

Osnovna nakana ovog udžbenika je omogućiti čitateljima bolje razumijevanje sveprisutnosti plijesni te načine kontaminacije hrane i hrane za životinje mikotoksinima kao toksičnim tvarima koje plijesni produciraju. Želja nam je da ovaj udžbenik bude koristan studentima, kako u teorijskoj nastavi, tako i u praktičnom dijelu, te znanstvenicima i stručnjacima koji se bave ovim područjem. Udžbenik je tiskan na 150 strana te bogato ilustriran.

Budući da je veliki dio materijala za objavu dobiven kroz istraživanja financirana u okviru istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost, naziva „Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača“, čiji je nositelj Hrvatski veterinarski institut, Institut je i nakladnik ovog udžbenika.

U okviru mobilnosti istraživača u Laboratoriju za patologiju riba Odjela za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta na stručnom i znanstvenom usavršavanju u razdoblju od 8. kolovoza do 5. studenoga ove godine boravile su dvije doktorice veterinarske medicine iz Olstyna u Poljskoj.
Dr. sc. Joanna Pajdak-Czaus je znanstveno-nastavna asistentica na Odjelu za epizootiologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta Warmia i Mazury u Olsztynu. Njezin je boravak na HVI-u financiran iz Programa Regionalna inicijativa za izvrsnost Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja Republike Poljske.
Dr. sc. Patrycja Schulz docentica je na Institutu za slatkovodno ribarstvo Stanisław Sakowicz.

Njezin je boravak financiran iz Programa za edukaciju i stručno usavršavanje Instituta Stanisław Sakowich.
Tijekom boravka u Laboratoriju za patologiju riba HVI-a doktorice veterinarske medicine stjecale su znanja iz laboratorijskih postupaka s naglaskom na dijagnostičke metode za otkrivanje bakterijskih i virusnih bolesti slatkovodnih riba. U području bakteriologije upoznale su se s pripremom podloga za izdvajanje bakterija, identifikaciju temeljem morfoloških, biokemijskih i molekularnih osobitosti bakterijskih izolata. U dijagnostici virusnih bolesti su stjecale vještine pripreme staničnih kultura za izdvajanje virusa, pripremu materijala za nasađivanje staničnih kultura, titraciju virusa, te imunoloških (imunoenzimskih testova) i molekularnih metoda dijagnostike (lančana reakcija polimerazom, lančana reakcija polimerazom uz reverznu transkripciju, lančana reakcija polimerazom u stvarnom vremenu itd).
Osim toga, upoznale su se s osnovnim principima uzgoja morske ribe u kavezima, uzgojem školjkaša te najvažnijim bolestima od kojih obolijevaju spomenute vrste akvatičnih životinja. U okviru marikulture, za njih novog područja, posjetile su uzgajalište morske ribe Marinex u Rogoznici te uzgajalište školjkaša u Marini kod Trogira, a provele su i nekoliko dana u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Neposredno prije završetka boravka na HVI-u 3. studenoga održale su predavanja kojima su približile područja svojih istraživanja zainteresiranim kolegama. Dr. sc. Joanna Pajdak-Czaus je održala predavanje „Akvakultura Poljske i glavne bolesti uzgajane ribe“ u kojem je vrlo analitično usporedila akvakulturu Poljske i Hrvatske, dok je dr. Patrycja Schulz održala vrlo interesantno predavanje pod naslovom „Bakteriofagi i njihova moguća primjena u akvakulturi“.
Znanstvenice su jako zadovoljne boravkom u Hrvatskoj, a kroz njihovo usavršavanje HVI je učvrstio suradnju s dvije srodne institucije u Poljskoj.