Kraj Kraljevske plaže u Ninu pronađena je mlada plemenita periska. Tijekom ronjenja na dah na dubini mora od 1,5 metar uočio ju je Ninjanin Marin Čvrljević.
„Čitav život živim uz more... Imam ninski kajić, bacam parangal, ronim na dah… Posljednjih godina navikao sam gledati ljušture plemenitih periski i činilo mi se da živih nakon njihova pomora u Sredozemlju, nažalost, nema. Zato sam bio sretan kao malo dijete kada sam prije tjedan dana slučajno pronašao mladu živu perisku! Odmah sam to išao prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Budući da je periska na maloj dubini, strahovao sam da joj se što ne dogodi prije nego što je se zaštiti kavezom. Netko bi mogao stati na nju ili je oštetiti bacajući sidro. Zato je svakodnevno obilazim. Dao sam joj i ime – Ninjanka“, kazao je Čvrljević.
U tijeku je izrada kaveza kojim će se početkom idućega tjedna zaštititi periska pronađena uz jednu od najpopularnijih plaža Zadarske županije.
„Dogovorili smo da kavez postave ronioci Ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja. Oni su nam na isti način pomogli i u zaštiti žive periske u Privlaci“, rekla je Milena Ramov, rukovoditeljica odsjeka za prirodnu i kulturnu baštinu Javne ustanove Park prirode Telašćica koja je u srednjem dijelu Jadranskog mora glavni partner na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru“. Taj projekt koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Periska Ninjanka trenutačno je visoka 9 centimetara.

„To znači da je bila uistinu mlada periska kad je u Jadranu prije tri godine nastupilo veliko izumiranje plemenitih periski. Sada smo posvećeni pronalasku živih jedinki te prikupljanju njihovih ličinki. Svaki pronalazak žive periske izuzetno je dragocjen. Zato pozivamo lokalno stanovništvo i turiste da tijekom ronjenja obrate pozornost na periske“, poručio je dr. sc. Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu, voditelj istraživačkog tima HVI-a. U tom su timu uz njega Angela Bradarić i dr. sc. Miroslav Benić.
Masovni pomor periski u Sredozemlju krenuo je prije šest godina iz Španjolske, a prouzročio ga je parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama.

Uzgoj riba u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, pa znanstvenici i uzgajivači riba blisko surađuju na pronalaženju održivih rješenja za tu djelatnost.
Na završnoj konferenciji talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi koja je održana u Zadru, istaknuto je kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.
Već sada Hrvatska spada među četiri zemlje u Europskoj uniji koje uzgajaju najviše riba. Ispred nje samo su Grčka, Španjolska i Italija. Unatoč jačanju uzgoja riba Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta ribom, mekušcima, školjkašima i ostalom hranom podrijetlom iz vode. Uzgojem i ulovom ona zadovoljava samo 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane.
„Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.

Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta.
„U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republika Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u Europsku uniju povećao za tridesetak posto, ali u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježimo višegodišnji suficit. Prošle godine smo uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od  boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU“, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.

Tatjana Boroša Pecigoš, voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kazala je kako je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027. Ciljevi tog plana su povećanje proizvodnosti akvakulture, njezina otpornost na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog, tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi.
„Među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno su rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvorom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora“, rekao je Dane Desnica, direktor proizvodnje tvrtke Cromaris. Ta tvrtka ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12.000 tona ribe što bi bio rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Djelatnica Instituta, Tina Lešić, mag. ing. biotehnol., doktorandica iz Laboratorija za analitičku kemiju Odjela za veterinarsko javno zdravstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, dana 1. lipnja 2022. godine obranila je doktorski rad pod naslovom „Razvoj multimikotoksinske LC-MS/MS metode i molekularna identifikacija plijesni producenata citrinina, ciklopiazonične kiseline i sterigmatocistina u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima“ na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime je stekla akademski stupanj doktora znanosti. Doktorski studij i provedena istraživanja financirana su sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, u okviru istraživačkog projekta „Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača“ (IP-2018-01-9017), a doktorski rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Jelke Pleadin.
Iskrene čestitke našoj dr. sc. Tini Lešić!

Djelatnici Hrvatskog veterinarskog instituta, Tina Lešić, mag. ing. biotechn., Valentina Kunić, dr. med. vet., dr. sc. Manuela Zadravec i dr. sc. Dragan Brnić, sudjelovali su na 7. Hrvatskom mikrobiološkom kongresu s predavanjem i dva postera. Kongres je održan u Svetom Martinu na Muri od 24. do 27. svibnja 2022. godine. Time su predstavljeni rezultati dva znanstvena projekta čiji je nositelj Hrvatski veterinarski institut, a financirana su sredstvima Hrvatske zaklade za znanost: TMPmouldRISK – Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača (IP-2018-01-9017) i Reco – Rotavirusi u ekosustavu Republike Hrvatske: molekularna epidemiologija i zoonotski potencijal (UIP-2017-05-8580).
Također je važno istaknuti sudjelovanje naše znanstvenice dr. sc. Manuele Zadravec u radu Izvršnog odbora Hrvatskog mikrobiološkog društva u svojstvu nove funkcije tajnice društva.

Naslovi radova:
1.    Valentina Kunić i sur. „Overview of the Rotavirus A genotypes circulating in hospitalized children in wider Zagreb and Split areas during 2020 and 2021“
2.    Tina Lešić i sur. „Diversity of mycoflora on the surface of dry-fermented sausages produced in various climatic regions in Croatia“
3.    Manuela Zadravec i sur. „The ability of aflatoxin production by Aspergillus flavus isolated from Croatian domestic dry-cured meat products“