PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Potaknuti upitima medija za očitovanjem Hrvatskog veterinarskog instituta u vezi preminulog neurološkog pacijenta tijekom lipnja ove godine u varaždinskoj bolnici, te sa željom da javnost informiramo točno i bez mogućih dvojbenih tumačenja, donosimo sljedeća priopćenje:
Laboratorij za brzu dijagnostiku goveđe spongiformne encefalopatije (GSE), poznate u javnosti kao kravlje ludilo, započeo je sa sistematskom dijagnostikom ove bolesti na materijalu od zaklanih goveda onako kako je to propisano Hrvatskim pravilnicima još u svibnju 2001. godine. Sve upravne i dijagnostičke mjere i radnje koje se odnose na ovo područje u potpunom su suglasju sa istovjetnima u EU, što se potvrđuje godišnjim inspekcijskim radnjama i monitoringom EFSE, Europske agencije za sigurnost hrane. Tijekom svibnja 2012. Godine, Hrvatska je u Parizu od OIE – Svjetska organizacija za epizootije (krovna svjetska organizacija i najviši autoritet na tome području) dobila Certifikat zemlje kontroliranog rizika za ovu bolest. Većina zemalja EU je jednakog statusa.
U narečenom vremenu u Laboratoriju je pregledano, do datuma objave ovog priopćenja, točno 294 277 uzoraka goveđeg mozga, i niti u jednome slučaju nije utvrđena GSE.
Veterinarska inspekcija vodi strogi nadzor da se meso niti jednog zaklanog goveda u klaonici koje podliježe ovoj pretrazi( starije od 30 mjeseci) ne stavlja u promet bez valjanih laboratorijskih nalaza koji se odnose na ovu bolest.
Iz gore navedenoga je jasno kako je govedina koja se u Hrvatskoj stavlja u promet sigurna u smislu ove bolesti za ljudsku prehranu. Indirektna potvrda ove tvrdnje je i činjenica da u Hrvatskoj nikada nije utvrđena varijanta Creutzfeld-Jakobove bolesti na čovjeku.
U interesu potpunijeg informiranja javnosti navodimo neke najosnovnije činjenice vezane uz ovu grupu bolesti. Čovjek može oboljeti od Creutzfeld-Jakobove bolesti, koja je poznata u cijelome svijetu već gotovo 100 godina, i koja nije povezana sa konzumacijom zaražene govedine, ili od tzv. varijante Creutzfeld –Jakobove bolesti koja se po prvi puta u svijetu pojavila sredinom 90-tih i koja je povezana sa konzumacijom zaražene govedine. Zajedničko ime bolesti je zbunjujuće za laike, ali bolesti se jedna od druge jasno razlikuju, a laboratorijskom pretragom mozga se mogu sa potpunom sigurnošću razlučiti. U nekim medijskim naslovima vezanim uz slučaj pokojnog pacijenta varaždinske bolnice spominje se „kravlje ludilo“ kao uzrok smrti, što je potpuno neutemeljeno jer su laboratorijske pretrage mozga pokojnika dokazale da se radi o Creutzfeld-Jakobovoj bolesti koja nije povezana sa konzumacijom zaražene govedine.

Hrvatski veterinarski institut

Zaposlenica Hrvatskog veterinarskog instituta, Nina Perši dipl. ing., asistentica (interni status znanstvenog novaka) u Laboratoriju za analitičku kemiju Odjela za veterinarsko javno zdravstvo Hrvatskog veterinarskog instituta obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Ostaci okratoksina A u sirovinama i proizvodima od svinjskog mesa nakon subkroničnog tretmana“ na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dana 04. srpnja  2012. godine.
Time je naša zaposlenica stekla akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja Biotehničke znanosti, znanstvenog polja prehrambene tehnologije, znanstvene grane inženjerstva.
Iskrene čestitike dr. sc. Nini Perši!

Bjesnoća je akutna virusna zarazna bolest uzrokovana virusom iz porodice Rabdoviridae od koje mogu oboljeti sve toplokrvne životinje i čovjek. Jedna je od najopasnijih zoonoza od koje godišnje u svijetu umire oko 50 000 ljudi. Bolest se najčešće prenosi ugrizom, a u tipičnom obliku odlikuje se razdražljivošću, poremetnjama svijesti, ekscitacijom i paralizama. Bolest. Prijenos aerosolom preko sluznica te kroz kožu ogrebotinama je moguć, ali manje vjerojatan. Inkubacija bjesnoće može iznositi od sedam dana do šest mjeseci. U lisica koji su i biološki rezervoar bjesnoće inkubacija može iznimno iznositi i do godine dana. Vrijeme inkubacije ovisi o načinu unosa virusa, količini virusa i patogenosti soja virusa. Tako dugo vrijeme inkubacije posljedica je latencije virusa u perifernome živčanome sustavu. Upravo je latencija virusa uzrokom uspješne primjene postekspozicijske zaštite. Nakon prirodne infekcije moguć je razvoj specifičnih protutijela, ali tek nakon što virus dospije u mozak pri čemu je nemoguće spriječiti pojavu simptoma. Zbog toga je jedina uspješna preventivna mjera cijepljenje.

Petak, 04. svibnja 2012. godine, ostati će trajno zabilježen datum u povijesti kako Veterinarskog zavoda Rijeka, podružnice Hrvatskog veterinarskog instituta, tako i samog Hrvatskog veterinarskog instituta.
Tog dana je održana svečanost otvorenja nove zgrade, te adaptirane postojeće zgrade Zavoda, čime je Veterinarski zavod Rijeka dobio neophodno potreban prostor za širenje djelatnosti Zavoda. Radovi, te dio nabavljene laboratorijske opreme, financirani su sredstvima Svjetske banke u okviru projekta „Pravno i institucionalno usklađivanje u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU“. Otvorenje je obilježeno presijecanjem vrpce od strane Božice Rukavine, univ.spec.techn.aliment., pomoćnice ministra i ravnateljice Uprave sigurnosti hrane i fitosanitarne politike, a zatim je uslijedio obilazak prostorija Zavoda, nakon kojeg su svi posjetitelji iskazali neskriveno zadovoljstvo viđenim.