|
Svinjska gripa – nova pošast? Posljednjih dana svijet je zaprepašten pojavom novog virusa svinjske gripe u ljudi i brzinom njegovog širenja u humanoj populaciji. O čemu je zapravo riječ?
Virusi influence (gripe) se dijele u tri osnovne skupine: A, B i C. Najznačajniji su virusi influence A, a zaražavaju ptice, ljude i druge sisavce, ponajprije svinje. Postoje brojni podtipovi virusa influence A, no svega su tri podtipa virusa humane influence A: H1N1, H2N2 i H3N2. U svinja se pojavljuju podtipovi H1N1, H1N2, H1N3 i H3N2. Za razliku od ljudi i svinja, u ptica se pojavljuju svi do danas poznati podtipovi virusa influence A. Iako se isti podtip virusa influence A može pojaviti u različitih domaćina (npr. H1N1 se pojavljuje i u ljudi i u svinja i u ptica), ti virusi se genski razlikuju i svaki je u pravilu specifičan za jednog domaćina. Iduće vrlo važne značajke virusa influence A su učestale mutacije i preslagivanja gena između dva različita virusa u istom domaćinu pa se pojednostavljeno može reći da se virusi influence A međusobno „križaju“ pri čemu nastaje novi „potomak“ koji poprima dio svojstava od svakog „roditelja“. Svinje imaju receptore za humane viruse influence i za ptičje viruse influence pa su one idealan „lonac za miješanje“ različitih virusa influence i nastajanje novih „potomaka“ s nepredvidivim svojstvima. Iako nema izravnih dokaza da je virus od kojeg svijet sada strahuje nastao u svinji, vrlo je vjerojatno da se upravo to dogodilo u Meksiku. Novi virus u sebi sadržava većinu gena tipičnih za viruse svinjske influence od čega su tri gena specifična za sjevernoameričke svinjske viruse (HA, NP, NS), a dva za euroazijske svinjske viruse (NA, M). Presotala tri gena (PA, PB1 i PB2) imaju značajke ptičjih i humanih virusa influence A. Zanimljivo je da je i ranije u više navrata dokazano zaražavanje ljudi „izvornim“ virusima svinjske influence i to izravno od zaraženih svinja. Takvo zaražavanje je vodilo u „slijepu ulicu“ tj. nije bilo daljnjeg širenja virusa s čovjeka na čovjeka ili je ono bilo vrlo ograničeno. Novi mutirani virus H1N1 koji je nastao u Meksiku očito je stekao i svojstvo prijenosa s čovjeka na čovjeka pa tako ima i pandemijski potencijal. Takav virus ne treba svinju za domaćina već je za očekivati da će, ukoliko se epidemija u ljudi pravodobno ne suzbije, vrlo brzo evoluirati u smislu prilagodbe za još brže i uspješnije širenje među ljudima. Stoga je i upitna opravdanost i prihvatljivost naziva „svinjska“ gripa, a možda bi prikladniji naziv bio meksička gripa. Također je upitno u kojoj mjeri imunost prema humanom virusu H1N1, a koju posjeduje velik udio svjetske humane populacije, može štititi od ovog novog virusa istog podtipa. Nedvojbeno je, međutim, da je za ljude „svinjska gripa“ daleko blaža bolest od „ptičje gripe“. Dr.sc. Vladimir Savić Hrvatski veterinarski institut |
