Na svečanoj akademiji 14. prosinca 2015. godine, povodom Dana Grada Velike Gorice, gradonačelnik Dražen Barišić i predsjednik Gradskog vijeća Tomo Vidović uručili su javna priznanja Grada Velike Gorice. Među nagrađenima je bio i prof. dr. sc. Željko Cvetnić koji je dobitnik nagrade  „Zlatna turopoljska podgutnica“ koja se dodjeljuje za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju u jačanju ugleda i promociji Grada Velike Gorice u zemlji i svijetu.

OBJAVA ZA MEDIJE

U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI PREDSTAVLJENA KNJIGA BRUCELOZA, AUTORA
PROF. DR. SC. ŽELJKA CVETNIĆA, ČLANA SURADNIKA HAZU

Zagreb, 11. studenog 2015. – U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 11. studenog javnosti je predstavljena knjiga Bruceloza, autora prof. dr. sc. Željka Cvetnića, člana suradnika HAZU, objavljena u izdanju Medicinske naklade iz Zagreba. Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, bruceloza je važan javnozdravstveni i gospodarski problem jer se radi o najraširenijom i najopasnijoj zoonozi koja se prenosi sa životinje na čovjeka. „Možemo biti ponosni da je Hrvatska najuspješnija u suzbijanju bruceloze jer se hrvatski sustav borbe protiv bruceloze pokazao najefikasnijim te može biti uzor drugim zemljama“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši i na zasluge prof. dr. sc. Željka Cvetnića kao ravnatelja Hrvatskog veterinarskog centra koji je ocijenjen najboljim institutom u Hrvatskoj. Prema riječima recenzenta akademika Josipa Madića, knjiga je vrlo kvalitetno i zahtjevno djelo koje osim činjenica o brucelozi donosi i smjernice za daljnja istzraživanja. U knjizi su govorili i drugi recenzenti, akademik Slavko Cvetnić, prof. dr. sc. Mile Bosilovski, prof. dr. sc. Boris Habrun, tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina, u ime izdavača Anđa Raič te sam autor.

Unatoč bitnim pomacima u znanosti, tehnologiji i gospodarskim dosezima u 20. i 21. stoljeću, bruceloza je i dalje vrlo rasprostranjena i prilično zanemarena bolest u mnogim područjima svijeta. To se dijelom može pripisati evolucijskim mehanizmima brucela, koji su važni za njihovo preživljavanje i dugotrajni unutarstanični opstanak, a dijelom nedostatku sredstava kojima se financiraju programi iskorjenjivanja i kontrole bruceloze u pojedinim područjima svijeta. Bruceloza se ubraja u najopasnije i najraširenije bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Čovjek se inficira u dodiru sa sekretima i ekskretima bolesnih životinja kroz ozljede kože i sluznica, udisajem i uzimanjem hrane. Najčešće se inficira vrstom Brucella (B.) melitensis, rjeđe B. abortus i B. suis, malokad vrstom B. canis. Brucelozu u čovjeka mogu uzrokovati i vrste izdvojene iz morskih sisavaca B. ceti i B. pinnipedialis. Mnoge spoznaje o brucelozi posljednjih su se desetljeća promijenile, otkrivene su i identificirane nove vrste u rodu Brucella. Postignut je velik napredak u dijagnostici i identifikaciji, čemu je znatno pomogla primjena novih molekularnih postupaka. U knjizi je opisana povijest, etiologija, patogeneza, imunologija i molekularna tipizacija uzročnika bruceloze. Opsežno su opisane vrste iz roda Brucella, zatim bruceloza u divljih životinja i ljudi te dijagnostika bruceloze. Obrađeno je deset poglavlja koja sadrže 96 slika i 28 tablica, a citirane su 573 reference. Knjiga je namijenjena široj čitalačkoj publici, a osim studentima veterine i medicine, može poslužiti kao dodatna literatura polaznicima poslijediplomskih studija te specijalizantima iz područja zaraznih bolesti, infektolozima, mikrobiolozima i biolozima.

Marijan Lipovac
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU

Petak, 06. studenog 2015. godine, ostati će trajno zabilježen u povijesti Hrvatskog veterinarskog instituta kao dana u kojem su tri zaposlenice Instituta obranile svoje doktorske disertacije.
Prvu obranu je imala Zdravka Vidić, dr.med.vet., asistentica u Laboratoriju za dijagnostiku Veterinarskog zavoda Split, podružnici Hrvatskog veterinarskog instituta, koja je obranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Utvrđivanje infekcije Maedi/Visna virusom u ovaca na području Dalmacije“ na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime je stekla akademski stupanj doktora znanosti.

Nakon toga selimo se na Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je Ivana Varenina, dipl.ing., asistentica u Laboratoriju za određivanje rezidua obranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Raspodjela i eliminacija maduramicina u jajima nakon oralne primjene kod nesilica i razvoj LC/MS metode za određivanje maduramicina“, a Marija Sedak, također asistentica u Laboratoriju za određivanje rezidua, obranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Prisutnost toksičnih metala kao indikatora zagađenja morskog ekosustava u tkivima kitova zubana (Odontoceti) Jadranskoga mora“, čime su stekle akademski stupanj doktora znanosti.

Iskrene čestitke dr. sc. Zdravki Vidić, dr. sc. Ivani Varenini i dr. sc. Mariji Sedak!

COST (European cooperation in science and technology) je najstariji okvir znanstvene suradnje europskih zemalja usmjeran  na povezivanje eksperata pojedinih područja,  sa ciljem umrežavanja, izmjena znanja i edukacija putem radionica i kratkih znanstvenih misija u trajanju do tri mjeseca. U COST akciji FA1408 European Network for Foodborne Parasites in Europe (EURO-FBP) kao zamjenik voditelja projekta sudjeluje dr.sc. Relja Beck  te je 26. i 27. 10. 2015. organizirao 1stWorking group meeting & 2ndManagement Committee meeting  u Hrvatskom veterinarskom institutu Tema sastanka je bila prikaz trenutačnog stanja parazita prenosivih hranom u zemljema Europske Unije „Current status of foodborne parasites by country“. Osim predstavnika država članica u projektu sudjeluju i predstavnici Bosne i Herzegovine, Makedonije, Plestine i Tunisa.

Paraziti prenosivi hranom (FBP) su brojni i uključuju protozoe, obliće, trakavice i metilje. Životni ciklusi su im različiti i vrlo složeni a samim time i postoje brojni načini prijenosa. Neki se prenose unosom razvojnih stadija koji se nalaze u mišićnom tkivu poput oblića iz rodova Trichinella i Anisakis, drugi  hranom kontaminiranom jajašcima, cistama ili oocistama se izlučuju fecesom.  Za razliku od većine drugih patogena prenosivih hranom, samo se razvojni stadiji parazita izlučuju fecesom u invadiranih pacijenata, dok se brojni ne izlučuju stoga se dijagnostičke metode razlikuju ovisno o patogenu. Dostupnost kvalitetnih dijagnostičkih metoda ali i sami algoritmi dijagnostike se  razlikuju od zemlje do zemlje i/ili regije kako u Europi tako i u drugim dijelovima svijeta. Glavni cilj EURO-FBP je umanjiti utjecaj od parazita prenosivih hranom (FBP) na ljudsko zdravlje uspostavljanjem programa kontrole koristeći  interdisciplinarni pristup „Jedno zdravlje“, prikupljanjem informacija, koordinirajem istraživanja, usklađivanjem dijagnostike, razvojem analitičkih metoda i mapiranjem globalnih trendova vezanih uz parazite prenosive hranom.

Sastank je otvorio prof.dr.sc. Boris Habrun, te su nakon uvodne riječi organizatora i voditeljice projekta prof.dr.sc. Lucy Robertson održani kratki i brzi sastanci u „četiri oka“ (speed dating) kako bi se sudionici projekta bolje upoznali. Prezentacije o parazitima prenosivih hranom su trajala do ranih večernjih sati sa stalnim raspravama. Iz prikazanih prezentacija razvidno je da postoje velike i značajne razlike u sustavima kontrole i praćenja parazita kako u životinja tako i u ljudi. Ovakve razlike su najvidljivije na primjeru kriptopsoridioze ljudi gdje se u Velikoj Britaniji godišnje prijavi više od 3 500 oboljelih dok u drugim zemljema, uključujući Hrvatsku, ne postoje slučajevi humane kriptosporidioze. Kako je epidemiologija ove bolesti složena u Velikoj Britaniji se  obavezno provodi genska tipizacija kako bi se odredilo porijeklo izolata unutar vrsta Cryptosporidium  hominis i C. parvum.
U izlaganjima se najčešće prikazivalo koliko je teško prikupiti stvarne podatke o broju oboljelih ali i o broju te vrstama životinja u kojima su dokazani. Sustavniji podaci postaje samo za trihinele i ehinokoke dok se ostale vrste parazita ne prijavljaju. Zaključeno je da paraziti prenosivi hranom pripadaju skupini zanemarenih bolesti. Nakon radnog dana organizirana je zajednička večera. U utorak 27.10. nakon rada u radnim grupama (4) i zajedničkoj prezentaciji te planom za daljnji rad završio je sastanak. Sudionici nisu skrivali zadovoljstvo organizacijom te su naveli da su postavljeni visoki standardi za sve slijedeće organizatore.