Gotovo trećina domaćih i divljih svinja u Hrvatskoj prokužena je hepatitisom E. Na ljude se taj virus koji uzrokuje upalu jetre, najčešće prenosi konzumacijom zaražene hrane. Zbog toga znanstvenici savjetuju građanima da veliku pozornost posvete dobroj termičkoj obradi mesa.

„Na početku sezone roštiljanja građane podsjećamo da meso trebaju dobro ispeći. Virus hepatitisa E (HEV) je vrlo otporan virus koji se može inaktivirati ako se meso peče najmanje 30 minuta na 70 stupnjeva. Na mesu ne smiju biti vidljivi tragovi krvi ni sukrvice“, savjetuju liječnici i veterinari.

Svjetska zdravstvena organizacija godišnje bilježi oko 20 milijuna infekcija hepatitisom E. Iako je virus proširen diljem svijeta, najviše je zaraženih u istočnoj i južnoj Aziji. Posljednjih desetljeća sve je više zaraženih u Europi.

Autohtona prisutnost HEV-a u ljudi u Hrvatskoj dokazana je 2012. godine. Virus je otkriven retropsektivno u krvi bolesnika uzetoj dvije godine ranije.

Epidemiologija i klinička slika oboljelih ovisi o genotipu HEV-a te geografskom području s kojega dolaze. U razvijenim zemljama nalaze se virusi HEV-3 i rjeđe HEV-4, dok u zemljama u razvoju prevladavaju humani genotipovi HEV-1 i HEV-2.

„Hepatitis E u Hrvatskoj često prolazi neprepoznato i nedijagnosticirano jer je ovdje hepatitis E načelno blaga bolest koja ne zahtijeva posebnu terapiju. Hepatitis E treba uvrstiti u diferencijalnu dijagnozu kada se radi o oštećenju jetre. Poseban oprez potreban je za imunosuprimirane bolesnike kod kojih HEV-3 može uzrokovati kroničnu bolest. Kao mjera sprječavanja infekcije virusom HEV-3 preporuča se izbjegavati sirovo i nedovoljno termički obrađeno meso i mesne prerađevine te konzumirati dobro oprano ili termički obrađeno voće i povrće. Za razliku od Europe, samo u tropskim hiperendemskim područjima hepatitis E uzrokuju humani HEV-1 i HEV-2 koji se povezuju s težim kliničkim slikama posebno u trudnica“, kazala je doc. prim. dr. sc. Oktavija Đaković Rode, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Virusi HEV-3 i HEV-4 koji bolest uzrokuju u razvijenim zemljama, su zoonoze, tj. zajedničke su životinjama i ljudima. Zbog toga su u ovom dijelu svijeta u rizičnim skupinama poljoprivrednici, svinjogojci, šumari, veterinari i lovci.

„Hrvatska je zemlja s visokom razinom higijene, no hepatitisa E trebamo biti svjesni jer naši građani konzumiraju dosta mesa. Na oprezu trebaju biti osobe koje rade sa sirovim mesom, te one slaboga imuniteta. Istraživanje otkriva da je hepatitisom E u Hrvatskoj zaraženo oko 10 posto veterinara, šumara i lovaca. Rađena su pilot-istraživanja na različitim skupinama ispitanika među kojima su ratni veterani, ovisnici o alkoholu te intravenozni ovisnici o opojnim drogama, u kojih je nađena niska prevalencija hepatitisa E“, rekao je Pavle Jeličić, liječnik specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Hrvatski veterinarski institut napravio je veliko istraživanje o prisutnosti hepatitisa E kod životinja.

„U istraživanje je bilo uključeno više od 3200 domaćih te više od 2000 divljih svinja. Pretraženi su i uzorci 12 drugih životinjskih vrsta koje bi mogle biti primljive za virus – od dagnji i kamenica preko kokoši, lisica, kuna i šumskih miševa do goveda, srna i muflona. Seroprevalencija u domaćih svinja dokazana je u 11 županija i iznosi 32,9 posto, a u divljih svinja u 6 županija i iznosi 31,1 posto. Među ostalim pretraženim životinjskim vrstama hepatitis E utvrđen je samo kod jednog šumskog miša. Među domaćim svinjama virus se širi suživotom te tijekom njihova prijevoza. Divlje se svinje od domaćih mogu zaraziti preko otpadnih voda s farmi. Zaraza se prenosi na ljude na dva načina – izravnim i neizravnim dodirom. Izravnim dodirom smatramo onaj ljudi čiji je posao vezan uz svinje kao što su veterinari i lovci, a neizravnim dodirom smatramo korištenje proizvoda i sirovina podrijetlom od inficiranih svinja“, kazala je izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Pritom je istaknula kako zaražene svinje ne pokazuju simptome bolesti, pa se na farmama zna dogoditi da se infekcija primijeti tek kad oboli farmer.

Hrvatski veterinarski institut hepatitisom E u životinja bavi se već 15 godina.

„Testiranje na prisutnost genoma virusa u životinja započeto je 2007. godine. Od tada je napravljeno nekoliko istraživanja koja su dala zanimljive rezultate o povezanosti infekcija u domaćih i divljih svinja te kroničnim infekcijama kod divljih svinja. Posljednje istraživanje kojim je obuhvaćeno oko 7000 životinja, vjerujemo da je dalo vrijedan doprinos očuvanju zdravlja životinja i ljudi, a ove godine krećemo i u novo, još veće istraživanje“, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.

Po odnosu prema hepatitisu E Hrvatska spada među vodeće zemlje u Europi. Naime, Hrvatska strategiju borbe protiv te bolesti ima već deset godine dok neke zemlje poput Njemačke te strategije donose tek sada.