U medijima se u zadnje vrijeme javljaju informacije o pojavi „tropskih crva“ koji izlaze iz očiju ljudi. Kako bi javnost bila što kvalitetnije informirana o opasnostima bolesti  ljudi i životinja, u nastavku članka donosimo osnovne informacije o parazitu.
Hrvatski veterinarski institut, Laboratorij za parazitologiju, provodi morfološko i molekularno dokazivanje navedenih parazita u životinja i ljudi.

Dirofilarioza je bolest pasa i rjeđe mačaka uzrokovana oblićima roda Dirofilaria.  Srčani crv Dirofilaria immitis (slika 1) parazitira u desnom srcu, plućnim arterijama te stražnjoj šupljoj veni dok Dirofilaria repens (Slika 2.) koja uzrokuje potkožnu dirofilariozu parazitira u potkožju. Prenose ih komarci iz rodova Culex, Aedex i Anopheles.
Ženke Dirofilarije immitis su dugačke 25- 30 cm, dok su mužjaci upola manji. Nakon parenja polažu ličinke – mikrofilarije (slika 3) u krvotok, te one slobodno cirkuliraju krvlju dok ih ne usiše komarac prilikom hranjenja. U Malpigijevim cjevčicama komarca nastavlja se razvoj i sazrijevanje ličinki do invazijske ličinke trećeg stupnja (L3). Prilikom ponovnog sisanja krvi ličinke (L3) ulaze u nositelja gdje postupno sazrijevaju i kao nezreli odrasli oblici odlaze u srce (D. immitis) odnosno u potkožnom tkivu (D. repens) gdje se pare i polažu mikrofilarije koje cirkuliraju krvotokom do 18 mjeseci. Odrasle ženke D. repens su duge 10-17 cm , a mužijaci 5-7 cm.
Srčana dirofilarioza je kroničnog tijeka. Večina pasa ne pokazuje kliničke znakove mjesecima i godinama bez obzira na prisutnost adulta. Pojava znakova bolesti ovisi o broju parazita, individualnoj reakciji organizma na invaziju, veličini pasa te njihovoj fizičkoj aktivnosti. Oštećenje krvnih žila znatno je teže u pasa koji su podvrgunti intenzivnom treningu i stalnoj fizičkom naporu.

Blagi oblik bolesti očituje se bržim umaranjem pasa tijekom fizičke aktivnosti i može biti popraćena kašljem. Opće zdravstveno stanje pasa nije značajnije promijenjeno za razliku od uznapredovalog oblika bolesti koji se očituje dugotrajnim kašljem te različitim stupnjevima otežanog disanja, općom slabošću, a ponekad i gubitkom svijesti. Disanje je ubrzano i za vrijeme mirovanja, a primjetna je i animeja. U kasnijoj fazi bolesti, sa razvojem kongestivnog zatajivanja desnog srca dolazi do nakupljanja tekućine u abdomenu (ascites), edema nogu, mršavosti, dehidracije i općeg lošeg stanja pasa. U manjih pasmina pasa simptomi su teži. Često dolazi do premještanja adulta iz plućnih arterija, zbog. plućne hipertenzije u desno srce u područje trikuspidalnih zalistaka kada se razvija „kavalni sindrom“.
Plućna tromboembolija se javlja kao posljedica ugibanja adulta ili agresivnog liječenja.
Invazija pasa uzrokovana s vrstom D. repens gotovo da ne uzrokuje pojavu kliničkih simptoma stoga je klinički nalaz oskudan. Nalaz mikrofilarija u krvi se često opisuje kao „slučajan“ nalaz. Odrasle jedinke mogu izazvati stvaranje čvorićau potkožju, a mikrofilarije mogu uzrokovati blage kožne promjene i lokalizirani svrbež. Prema novim istraživanjama gotovo 50% invadiranih pasa će razviti kožne promjene kojima domira svrbež tijekom 6 mjeseci od pojave mikrofilarija. Opisana su i oštećenja organa uslijed velikog broja mikrofilarija.

Dijagnoza se postavlja nalazom mikrofilarija u krvi (Knottov test) ili specifičnim serološkim testovima kojima se odkazuju antigeni D. immitis. Za dokazivanje D. repens ne postoje komercijalni testovi stoga se mikrofilarije dokazuju Knottovim testom.  

LJUDI

Dirofilaria repens uzrokuje potkožnu dirofilariozu ljudi. Bolest se ne prijavljuje stoga točan broj oboljelih u Republici Hrvatskoj nije poznat, no čini se da godišnje oboli 5 do 10 ljudi. Humani slučajevi su dokazani u svim djelovima RH. Molekularnom tipizacijom potvrdili smo da su sve potkožne dirofilarioze U RH uzrokovane vrstom D. repens.  Do sada je dokazan jedan slučaj invazije oblićem D. immitis u čovjeka, na području Splita gdje je uzročnik morfološki dokazan u biopsatu pluća.
Ljudi ne predstavlju idealnog nositelja, odnosno predstavljaju slijepu ulicu i neće se razviti do spolne zrelosti stoga se mikrofilarije ne pojavljaju u cirkulaciju.  Dovoljno je kirurško odstranjivanje parazita (slika 4) i nije potrebno koristiti lijekove za uklanjanje mikrofilarija iz cirkulacije.
U Republici Hrvatskoj je invadirano oko 10% pas parazitom D. repens koji predstavljaju stalan izvor invazije za ljude. Također širenje tigrastog komarca (Stegomyia albopicta, prije Aedes albopictus) može pridonjeti povećanju broja oboljelih ljudi usljed njegove stalne aktivnosti i hranjenja na psima i ljudima.
Najučinkovitiji način izbjegavanja invazije ljudi je smanjenje kontakta sa invadiranim komarcima. Kako su kronačno invadirani psi sa perzistentnom mikrofilarijemijom rezervoari potrebno je provoditi zaštitu pasa od uboda ektoparazita uključujući I komarce te smanjivanje broja pozitivnih pasa.